Ordo Iuris: Sloboda vjeroispovijesti na udaru

1. 12. 2020. | Vijesti | 0 comments

Kršćani u Hrvatskoj opet doživljavaju diskriminaciju u vrijeme iščekivanja svojih najvećih svetkovina i blagdana.

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 27. studenog 2020. Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja koja je stupila na snagu 28. studenog 2020. i važit će do 21. prosinca 2020. godine.

Ovdje nećemo ulaziti u analizu legitimnosti, odnosno legalnosti postojanja i djelovanja Stožera i njihovih dosadašnjih odluka, odnosno problematičnih pravno-političkih poteza Vlade za vrijeme pandemije koronavirusa, a o čemu su pisali brojni pravni stručnjaci.

Isto tako, ovdje neće biti riječi o Odluci Ustavnog suda glede mjera Stožera, jer unatoč uvriježenom mišljenju, Ustavni sud nije potvrdio mnoge njihove odluke, o njima nije ni raspravljao, već ih je odbacio zbog formalnopravnog nedostataka prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

U ovom članku želimo ukazati na nove pojave kršenje pravnog poretka RH od strane Stožera, i to u najočitijem primjeru, ograničavanju slobode vjeroispovijesti.

Naime, najnovijom Odlukom Stožera zabranjeno je održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 25 osoba na jednom mjestu, uključujući i bogoslužja. U bogomoljama, za vrijeme bogoslužja, smije boraviti maksimalno 25 ljudi, bez obzira na njihovu površinu, tj. kvadraturu i činjenicu da za vrijeme vjerskih obreda ne postoji verbalna i fizička komunikacija među vjernicima. Usporedbe radi, u tramvaju i autobusu se istovremeno može voziti, 30 40 ili čak više ljudi.

Odgovorni kao da su zaboravili na članak 40. Ustava Republike Hrvatske koji „jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja svim ljudima” i članak 41. Ustava RH koji daje slobodu vjerskim zajednicama da “u skladu sa zakonom, javno obavljaju vjerske obrede” te “u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države”. Nadalje i najvažnije, čl. 17. Ustava RH pruža maksimalnu zaštitu slobode misli, savjesti i vjeroispovijedi određujući da se iste niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne smiju ograničiti.

Važno je napomenuti da, iako se službeno radi o epidemiji svjetskih razmjera, u Hrvatskoj nije proglašena prirodna nepogoda, stoga nije bilo mjesta primjeni članka 17. Ustava RH.1 Naša vlast i zakonodavci išli su linijom manjeg otpora i primijenili su članak 16. Ustava RH u kojem stoji „da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, te da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“.

Stoga, postavlja se pitanje zašto broj vjernika u vjerskim prostorima nije određen u skladu s fizičkom veličinom prostora? Uzimajući u obzir činjenicu da crkve i druge bogomolje dosad nisu bili izvori i žarišta zaraze, pitamo se na kojim je logičkim, iskustvenim i znanstvenim pretpostavkama odlučeno da se opisane mjere na opisani način primjenjuju na crkve i druge bogomolje?

Država nema pravnu moć zabraniti javna bogoslužja, niti ograničiti njeno vršenje, jer je ono izvan njezine nadležnosti. Uostalom, postulat modernog sekularnog društva u kojem živimo jest odvojenost (obostrana) Crkve i Države.

Navedene mjere ne samo da su nerazmjerne, nego su i diskriminatorne, jer je Stožer bogoslužja podveo pod općenitu kategoriju okupljanja, poput kina i kazališta, ali potonjima nije postavio fiksna brojčana ograničenja.

Kao građani koji živimo u demokraciji ne smijemo dopustiti ovakvo kršenje osnovnih ljudskih i ustavnih prava, nego ista moramo braniti svim legitimnim pravnim sredstvima. Primjere za borbu možemo naći u SAD-u, gdje je prošlog tjedna Vrhovni sud SAD-a zabranio guverneru države New York Andrew Cuomo-u provođenje ograničenja broja vjernika u crkvama i sinagogama na područjima pogođenim pandemijom, i to nakon tužbe koju su podnijele određene vjerske skupine. Ili primjer Francuske, u kojoj su se katoličke udruge i biskupi putem pravnih instrumenata izborili za odluku u kojoj je Državno vijeće (Conseil d’État), naložilo vladi da u roku od tri dana preispita svoju uredbu po kojoj se u crkvama može okupiti najviše 30 ljudi.

Ovim putem, kao pravnici apeliramo na hrvatsku Vladu da uspostavi vladavinu pravu, u kojoj će postojati jasna trodioba vlasti, nedvosmislena procedura donošenja zakona i podzakonskih akata, te njihova transparentna primjena u korist građana, a ne na njihovu štetu.

U Zagrebu, 01. prosinca 2020. god.

1 St.1. „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski saborne može sastati, na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.“ St.2. „Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.“ St.3 „Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi ovoga Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.“

Parlamentarni izbori 2020.

Možda vas zanima:

PETICIJA: Želim da 25. lipnja bude državni blagdan!

PETICIJA: Želim da 25. lipnja bude državni blagdan!

Pokrenuli smo peticiju prikupljanja potpisa kojima ćemo vladajućima dati do znanja da želimo da 25. lipnja bude državni blagdan i neradni dan. Riječ o previše važnom događaju kada su Hrvati, nakon mnogo stoljeća, proglasili državnu neovisnost, da...

[VIDEO] 30 godina hrvatske neovisnosti

[VIDEO] 30 godina hrvatske neovisnosti

U spomen na 30. obljetnicu proglašenja hrvatske neovisnosti, Vigilare je izradio video-zapis s najupečatljivijim trenutcima i pojedincima iz razdoblja političke i vojne borbe za hrvatsku slobodu. https://www.youtube.com/watch?v=91knlRJPDS0

22. lipnja – dan koji treba slaviti

22. lipnja – dan koji treba slaviti

Dana 22. lipnja 1593 . u bitki kod Siska, združena kršćanska vojska zaustavila je prodor Turaka i nestanak Hrvatske. Turske snage ni iz trećeg puta nisu uspjele pokoriti sisačku utvrdu i prodrijeti u sjeverozapadne hrvatske krajeve te dalje u...

Nismo dobili milijune, nego milijarde dolara

Nismo dobili milijune, nego milijarde dolara

Od neomarksističkog zastupnika Bojana Glavaševića, jednog od najvećih zagovornika ubijanja nerođene djece, oduzimanju prava djeci na oca i majku, neprijatelja Katoličke crkve, širitelja pogubne lgbt i rodne ideologije, verbalnog napadača na...

Parlamentarni izbori 2020.