Istraživanje iz Heidelberga: Nerođena djeca osjećaju ljutnju i radost

13. 02. 1414. | Kultura života

Ona su sretna. Ona su ljutita. Ona su strašljiva. Vole glazbu. I naposljetku, vole nježnost. Zapravo, bebe u utrobi imaju iskustvo širokoga spektra osjećaja u mnogo ranijem stadiju, nego što se nekada mislilo. To je rezultat istraživanja heidelberškoga psihoterapeuta Ludwiga Janusa, javlja 9. veljače kath.net, njemački katolički portal.

Istraživanje dr. Janusa pokazalo je da nerođena djeca mogu osjećati emocije poput ljutnje i radosti. Prema njemu, postoji bliska povezanost između majke i djeteta kroza koju se djetetov razvoj „susreće s cijelim nizom osjećaja s kojima korespondira“. Stoga, nerođena beba može biti ljutita u utrobi ili bojati se, ali također osjećati i radost i zadovoljstvo.

Kroz osam tjedana, plod razvije osjet dodira. Ultrazvučne slike pokazuju dijete koje, primjerice, dodiruje pupkovinu i zid maternice te pipa njezinu okolinu.

Osjet okusa može se ispitati s trinaest tjedana. Janus priopćuje da novorođenčad voli okus slatkoga voća što dokazuje da nerođeni preferiraju slađe okuse. Istraživači u SAD-u s Monell Chemical Senses Center (Philadelphia) pokazuju da će dijete progutati više amnionske tekućine ako je slatka, nego ako je gorka.

Sa sedamnaest tjedana, dijete već ima dobro razvijen osjet sluha; osluškuje ponajprije majčine otkucaje srca, zvuk otjecanja njezine krvi i kruljenja želuca i crijeva, a kasnije i materin glas i ostalo, poput glazbe i svakodnevnih zvukova. Kada je ovaj znanstvenik svirao pjesmu „Blistaj, blistaj zvijezdo mala“ pet puta tjedno u ovoj razvojnoj dobi, aktivnost mozga nakon rođenja onoj skupini novorođenčadi koja je tu melodiju slušala u utrobi, pojačano je reagirala na melodiju. Ludwig Janus, prenose saksonske novine, kazao je: „Mi osjećamo u utrobi, mi smo osjetilna bića sposobna primiti podražaje iz našega okruženja”.

Osjet vida je složen. Nuremberški prednatalni stručnjak dr. med. Franz Kainer izvijestio je da su oči potpuno oblikovane u šesnaestom tjednu, ali su tek u dvadeset i petom tjednu potpuno u funkciji. U toj fazi, one su otvorene i slobodno se pomiču u razdoblju nesanice i spavanja, tj. zatvorenosti. Budući da se radi o mračnom okruženju utrobe, očna oštrina još uvijek nije do kraja ispitana.

Osjet njuha ne dolazi do izražaja u utrobi jer to nije moguće u tekućim uvjetima. No, ubrzo nakon rođenja, osjet njuha preuzima na sebe veliku važnost jer pomaže djetetu prepoznati majku i pronaći put do njezinih bradavica.

 

 

Izvor: www.patheos.com

Parlamentarni izbori 2020.

Donacija

kn
Osobni podaci

Pojedinosti o naplati

Molimo ispunite podatke o donaciji.
Nakon što zaprimimo donaciju dobiti ćete potvrdu na email

Terms

Ukupno za uplatu: 50,00 kn

Možda vas zanima:

Fatima – zablude Rusije i dan danas (II. dio)

Fatima – zablude Rusije i dan danas (II. dio)

Nakon prvog članka o Fatimskoj poruci i opomeni za svijet, donosimo i drugi dio. „Zablude Rusije” Komunizam, odnosno znanstveni socijalizam, kako ga njegovi pobornici vole zvati, nije se pojavio niotkud. Naime, naslijedio je utopijski socijalizam,...

Nikada moderan, samo i uvijek retrogradan

Nikada moderan, samo i uvijek retrogradan

Postoji jedna opća zabluda u Hrvatskoj osobito među nekima koji se osjećaju kao katolici, konzervativci i domoljubi, da je biti „moderan“ nekako „in“. „Biti moderan“ zvuči nekako primamljivo. Oni koji žele biti takvi, misle da će ih druga strana...

Parlamentarni izbori 2020.

Donacija

kn
Osobni podaci

Pojedinosti o naplati

Molimo ispunite podatke o donaciji.
Nakon što zaprimimo donaciju dobiti ćete potvrdu na email

Terms

Ukupno za uplatu: 50,00 kn

Prijavite se na newsletter!

Budite inforimrni o najnovijim aktivnostima udruge Vigilare

 

Uspješno ste se prijavili na newsletter!