Uoči saborske rasprave o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD-a), Udruga Vigilare provela je ovo istraživanje radi doprinosa kvaliteti nadolazeće saborske rasprave, pod točkom 32. dnevnog reda aktualne sjednice Sabora, o općem stanju civilnog društva u Hrvatskoj.
Kako na stranicama NZRCD-a stoji, njezina je misija „promicanje i potpora razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj“.
Vizija NZRCD-a je da „svojim djelovanjem teži ostvarivanju aktivnog građanstva u razvoju modernoga, demokratskog i uključivog društva u Republici Hrvatskoj“.
Ciljevi koje NZRCD želi postići svojim djelovanjem su poticanje građanstva na aktiviranje, uključivanje i sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice.
Slogan NZRCD-a je „Važno je imati podršku!“
Iz analize financijskog poslovanja 17 dolje navedenih organizacija koja je provedena za 2014. i 2015. godinu glede ukupnog financiranja, odnosno za 2009.-2015. glede financiranja od strane NZRCD-a, vidljivo je koliko je to građanstvo zaista bilo aktivno u financiranju udruga građana koje se smatraju ‘perjanicama’ civilnog društva u Hrvatskoj (analiza je rezultat zbrojne konsolidacije prema financijskim izvješćima sa stranica Ministarstva financija Republike Hrvatske).
Analiziralo se sljedeće organizacije: Kuća ljudskih prava, B.a.B.e. – Budi aktivna – budi emancipiran, Centar za mirovne studije (CMS), Građani organizirano nadgledaju izbore (GONG), Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Forum za slobodu odgoja (FSO), Iskorak, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Ženska soba, Domine, Roditelji u akciji (RODA), Zagreb Pride, Lezbijska grupa Kontra, Lezbijska organizacija Rijeka (LORI), Mreža mladih, Centar za ženske studije, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.
Neke od tih organizacija nabrojane su na str. 115-119 Godišnjeg izvještaja o radu nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2015. godinu koji je prilog spomenutoj saborskoj raspravi.
UKUPNI PRIHODI SVIH NAVEDENIH ORGANIZACIJA ZA 2014. I 2015. GODINU:
Iz priloženih tablica vidljivo je:
- da su članovi i građani, aktivno, ali u tragovima, financijski podupirali ‘perjanice’ civilnog društva s 0,3% ili 1,0%, ovisno o godini promatranja
- da je hrvatska država, bilo središnja, bilo lokalna, aktivno podupirala ‘perjanice’ civilnog društva sa 16,3% ili 20,2%, što je 49 ili 21 puta aktivnije od aktivnog građanstva, ovisno o godini promatranja
- da su strane države i organizacije, aktivno podupirali ‘perjanice’ civilnog društva sa 61,5% ili 55,4%, što je 185 ili 57 puta aktivnije od aktivnog građanstva, ovisno o godini promatranja
- da nisu bile škrte i neaktivne državne ili nedržavne tvrtke iz korporativnog (dakle negrađanskog) sektora, s 14,0% ili 15,1%, ovisno o godini promatranja
- zanimljivo je, premda za poantu ovog priopćenja ne toliko bitno, da se ‘perjanice’ civilnog društva, iako neprofitne organizacije, bave čak i profitnom djelatnošću, što je 5,1% ili 5,3% njihovih prihoda, ovisno o godini promatranja
Zaključak:
- ‘perjanice’ (razvoja) civilnog društva u Hrvatskoj najveću lojalnost ne duguju hrvatskim državljanima, čak niti toliko hrvatskoj Vladi (bilo kojoj), nego stranim vladama (op. ne, nisu sve EU fondovi).
- Imajući u vidu slogan NZRCD-a o važnosti imanja podrške građana, kao i ukupni udio članarina i donacija aktivnih građana u zbroju s prihodima od profitne djelatnosti navedenih organizacija, jasno je da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva nije uspjela razviti civilno društvo, jer građani nisu prepoznali rad ‘perjanica’ civilnog društva, tj. prepoznali su ga s ukupnim udjelom od najviše 1% svojih prihoda.
- Fokus NZRCD-a je u razvoju civilnog društva. Ako se u obzir uzme da su ‘perjanice’ civilnog društva na popisu NZRCD-a već godinama, postavlja se pitanje o uspjehu ostvarenja misije, vizije i ciljeva te ustanove.
Vigilare drži da se treba razmotriti način financiranja neprofitnih organizacija, kao i to da dosadašnje ‘perjanice’ civilnog društva, zajedno s NZRCD-om, nisu uspjele u aktiviranju hrvatskih državljana da aktivno sudjeluju u civilnom društvu. Civilno društvo nije se dosad razvilo jer spomenute organizacije nikad nisu aktivno tražile podršku građana kako bi svi bili aktivni. Podršku su dobivali na drugim mjestima.
Lajkanje, pljeskanje i klimanje nisu toliko dojmljive glagolske imenice koje označuju važnost imanja podrške građana. Možda bi te udruge u građanstvu i bolje zaživjele, da ih ova Zaklada nije ‘razvijala’?
Vigilare se može pohvaliti da se financira javnim novcem u iznosu od 0,00 kuna. I da, ponosni smo državljani i građani svoje zemlje i pritom katolici, za što primamo 0,00 kuna od Hrvatske biskupske konferencije. Niti ćemo ih ikada tražiti.
Poštovani narodni (saborski) zastupnici, vrijeme je da u razmatranje uzmete drukčije načine i drukčije osobe/organizacije za aktiviranje hrvatskih građana.
