info@vigilare.org

Rezultati Istraživanja: Koliko se odrasla djeca, čiji su roditelji u istospolnim zajednicama, razlikuju od ostalih?

 

Koliko se odrasla djeca čiji su roditelji u istospolnim zajednicama razlikuju od ostalih? Rezultati Istraživanja novih obiteljskih struktura (NFSS)

Mark Regnerus

Odjel za sociologiju i centar za populacijska istraživanja, Sveučilište University of Texas u Austinu, 1 University Station A1700, Austin, TX 78712-0118, SAD

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0049089X12000610?via%3Dihub

Povijest članka:

Datum primitka: 1. veljače 2012.

Datum pregleda: 29. veljače 2012.

Datum odobrenja: 12. ožujka 2012.

Napomene

► Istraživanje o novim obiteljskim strukturama provedeno je na približno 3 000 odraslih osoba. Uspoređene su mlađe odrasle osobe s onim osobama koje su odrasle s majkom lezbijkom ili ocem homoseksualcem. Postoje razlike između djece roditelja u istospolnoj vezi i djece oženjenih roditelja. Ovo istraživanje o vjerojatnosti ukazuje na značajnu različitost među istospolnim roditeljima.

Ključne riječi: istospolno roditeljstvo obiteljska struktura; mladi punoljetnici; problemi s uzorkovanjem

S a ž e t a k

Istraživanje novih obiteljskih struktura (eng. New Family Structures Study, NFSS) je društvenoznanstveni projekt prikupljanja podataka koji je obuhvatio ispitivanje velikog, slučajno izabranog uzorka američkih mladih punoljetnika (u dobi od 18 do 39 godina) odgojenih u različitim tipovima obitelji. U ovom prvom članku o tom istraživanju uspoređujem rezultate mladih punoljetnika čiji su roditelji u istospolnim zajednicama na temelju 40 različitih varijabli društvenih i emocionalnih ishoda te ishoda njihovih ljubavnih veza u usporedbi sa šest drugih tipova obitelji iz kojih pojedinci potječu. Rezultati otkrivaju brojne dosljedne razlike, posebno između djece žena u lezbijskoj vezi i (heteroseksualnih) bioloških partnera koji su još uvijek u braku. Rezultati su obično pouzdani i u kontekstima više varijanti, što ukazuje na daleko veću razliku u doživljaju doma s lezbijskim roditeljima nego što su do sada pokazala ispitivanja na prigodnom uzorku lezbijskih obitelji. Ovo istraživanje pokazalo se poučnim i višestruko upotrebljivim skupom podataka koji može pomoći istraživačima obiteljskih odnosa u razumijevanju dugoročnog dosega obiteljske strukture i tranzicija.

© 2012 Elsevier Inc. Sva prava pridržana.

 

  1. Uvod

Dobrobit djece dugo je u Sjedinjenim Američkim Državama u središtu javnih političkih rasprava o braku i obitelji. Taj trend se nastavlja dok zakonodavci, glasači i pravosuđe razmatraju zakonske granice braka. Podaci iz društvenih znanosti ostaju jedan od rijetkih izvora podataka korisnih u pravnim raspravama o braku i pravima usvajanja, a cijene ih i pobornici i protivnici istospolnih brakova. U temeljima politike koja se tiče braka i razvoja djece je zanimanje za moguće utjecaje obiteljskih struktura na djecu: broj roditelja koji su prisutni i aktivni u životima djece, njihov genetski odnos s djecom, bračno stanje roditelja, njihove rodne razlike ili sličnosti, kao i broj tranzicija u sastavu kućanstva. U ovom uvodu u Istraživanje novih obiteljskih struktura (eng. New Family Structures Study, NFSS) uspoređujem rezultate mlađih maloljetnika koji potječu iz različitih obitelji na temelju 40 različitih društvenih i emotivnih ishoda te ishoda njihovih ljubavnih veza. Posebno se usredotočujem na rezultate ispitanika koji su izjavili da su njihove majke imale istospolni odnos s drugom ženom – ili da je njihov otac imao istospolni odnos s drugim muškarcem – u usporedbi s očuvanim heteroseksualnim obiteljima s dva roditelja koja su još uvijek u braku, na nacionalno reprezentativnim podacima prikupljenima iz velikog probabilističkog uzorka mladih punoljetnika u SAD-u.

Društveni znanstvenici koji proučavaju obiteljske tranzicije do nedavno su obično navodili povećanu stabilnost i društvene prednosti kućanstva koje se sastoji od dva (heteroseksualna) roditelja u braku, u usporedbi sa samohranim majkama, parovima u izvanbračnoj zajednici, usvojiteljima i bivšim supružnicima koji dijele skrbništvo (Brown, 2004.; Manning i sur., 2004.; McLanahan i Sandefur, 1994.). Tako je 2002. godine Child Trends—priznata nepristrana istraživačka organizacija detaljno navela važnost odrastanja u ‘prisutnosti dva biološka roditelja’’ za dječji razvoj (naglasili autori; Moore i sur., 2002., str. 2). Za samohrane majke, razvedene roditelje, roditelje u izvanbračnoj zajednici i usvojitelje se uglavnom smatralo da podbacuju u značajnim razvojnim domenama (poput obrazovanja, problema s ponašanjem i emotivne dobrobiti), uvelike zbog usporedive krhkosti i nestabilnosti takvih odnosa.

E-adresa: regnerus@prc.utexas.edu

0049-089X/$ – vidjeti prednju stranu © 2012 Elsevier Inc. Sva prava pridržana. http://dx.doi.org/10.1016/j.ssresearch.2012.03.009

 

Međutim, u članku objavljenom 2001. godine u časopisu American Sociological Review, razmatrajući rezultate istraživanja o spolnoj orijentaciji i roditeljstvu, sociolozi Judith Stacey i Tim Biblarz započeli su primjećivati da, iako postoje određene razlike u ishodima između djece iz istospolnih i one iz heteroseksualnih zajednica, tih razlika nema toliko koliko bi sociolozi obiteljskih odnosa očekivali, a razlike se ne moraju nužno doživljavati kao manjkavosti. Od tada je općeprihvaćeni stav koji proizlazi iz komparativnih istraživanja istospolnog roditeljstva taj da postoje vrlo male razlike vrijedne spomena u ishodima djece homoseksualnih roditelja (Tasker, 2005.; Wainright i Patterson, 2006.; Rosenfeld, 2010.). Štoviše, u nedavnim se istraživanjima pojavio niz mogućih prednosti lezbijskih parova kao roditelja (Crowl i sur., 2008.; Biblarz i Stacey, 2010.; Gartrell i Bos, 2010.; MacCallum i Golombok, 2004.). Nakon toga je znanstvena rasprava o homoseksualnom roditeljstvu sve više predstavljala izazov ranijim pretpostavkama o prednostima odgoja u biološki očuvanim heteroseksualnim brakovima dva roditelja.

 

  • Problemi s uzorkovanjem u ranijim istraživanjima

Međutim, pojavio se problem vezan uz metodološku kvalitetu brojnih istraživanja istospolnih roditelja. Posebno je problem što se većina tih istraživanja temelji na podacima koji nisu uzeti slučajnim odabirom i nisu reprezentativni, odnosno primjenom malih uzoraka koji ne omogućuju generalizaciju na veću populaciju homoseksualnih obitelji (Nock, 2001.; Perrin i Povjerenstvo za psihosocijalne aspekte zdravlja djece i obitelji, 2002.; Redding, 2008.). Na primjer, u mnogim su se objavljenim istraživanjima o djeci istospolnih roditelja podaci prikupljali metodom snježne grude (eng. snowball) ili prigodnim uzorcima (npr. Bos i sur., 2007.; Brewaeys i sur., 1997.; Fulcher i sur., 2008.; Sirota, 2009.; Vanfraussen i sur., 2003.). Jedan od istaknutih primjera takvog uzorkovanja je Nacionalno longitudinalno istraživanje lezbijskih obitelji (eng. National Longitudinal Lesbian Family Study, NLLFS), analize kojeg su dosta isticane u medijima 2011. godine (npr. Huffington Post, 2011.). U tom je istraživanju primijenjen prigodni uzorak, uključivanjem potpuno samoizabranih ispitanika na temelju oglasa objavljivanih „na lezbijskim društvenim događajima, u ženskim knjižarama i u lezbijskim novinama“ u Bostonu, Washingtonu i San Franciscu. Iako ne želim podcjenjivati značaj tog longitudinalnog istraživanja – ono je samo po sebi podvig – ovakav pristup uzorkovanju je problematičan ako je cilj (odnosno, u ovom slučaju, praktični rezultat i konvencionalna primjena rezultata) generalizacija na cijelu populaciju. Svi takvi uzorci su neobjektivni, često na nepoznate načine. Kao formalna metoda uzorkovanja, „uzorkovanje metodom snježne grude dokazano sadrži neke ozbiljne probleme“, navodi jedan stručnjak (Snijders, 1992., str. 59). Doista, takvi uzorci mogli bi biti neobjektivni prema „uključivanju onih koji imaju mnoge međusobne odnose s većim brojem drugih pojedinaca ili su s njima u vezi“ (Berg, 1988., str. 531). Međutim, pored spoznaje o vjerojatnosti uključivanja pojedinaca, nije moguća objektivna procjena.

Nadalje, kao što je tražio Nock (2001.), uzmimo u obzir prigodni uzorak uključen unutar organizacija posvećenih borbi za prava homoseksualaca, poput strategije uzorkovanja u istraživanju NLLFS. Pretpostavimo, na primjer, da ispitanici imaju višu razinu obrazovanja od usporedivih lezbijki koje ne posjećuju takva događanja ili knjižare ili koje žive drugdje. Ako se taj uzorak primijeni u svrhe istraživanja, sve što je u korelaciji s obrazovnim postignućem – poput boljeg zdravstvenog stanja, promišljenijeg roditeljstva i boljeg pristupa društvenom kapitalu i obrazovnim prilikama za djecu – bit će neobjektivno. Sve tvrdnje o populaciji utemeljene na skupini koja ne predstavlja tu populaciju bit će iskrivljene, budući da je taj uzorak lezbijskih roditelja manje raznovrstan (uzimajući u obzir ono što se o njemu zna) nego što bi pokazao reprezentativni uzorak (Baumle i sur.,  2009.).

Problem se još više produbljuje time što se rezultati iz neprobabilističkih uzoraka – iz kojih se ne mogu generirati smisleni statistički podaci – redovno uspoređuju s uzorcima heteroseksualnih roditelja na razini populacije, koji bez sumnje obuhvaćaju mješavinu kvalitetnijih i manje kvalitetnih roditelja. Na primjer, Gartrell i sur. (2011.a,b) ispitivali su spolnu orijentaciju i ponašanje adolescenata usporedbom podataka iz Nacionalnog istraživanja obiteljskog rasta (eng. National Survey of Family Growth, NSFG) s podacima u uzorku mladih prikupljenom metodom snježne grude u istraživanju NLLFS. Usporedbom uzorka na bazi populacije (NSFG) s izabranim uzorkom mladih koji imaju istospolne roditelje ne dobiva se statistička pouzdanost koju dobra društveno-znanstvena istraživanja moraju imati. Do sada je to bio primarni način na koji su znanstvenici prikupljali i ocjenjivali podatke o istospolnim roditeljima. To ne znači da su uzorci prikupljeni metodom snježne grude sami po sebi problematični kao metoda prikupljanja podataka, nego samo to da nisu primjereni za korisne usporedbe s uzorcima koji su u potpunosti drukčiji u pogledu karakteristika izbora. Metoda snježne grude i razni drugi načini prigodnog uzorkovanja jednostavno se ne mogu široko generalizirati ni uspoređivati s populacijom od interesa u cijelosti. Dok sami istraživački često navode to važno ograničenje, ono se često izgubi u prijevodu i medijskom objavljivanju rezultata u javnosti.

 

  • Postoje li zamjetne razlike?

Paradigma o „nepostojanju razlika“ ukazuje da djeca iz istospolnih obitelji ne pokazuju nikakve značajne uskraćenosti u usporedbi s djecom iz drugih oblika obitelji. Taj nagovještaj sve više obuhvaća i usporedbe s očuvanim obiteljima sastavljenima od dva roditelja, što je oblik najčešće povezivan sa stabilnošću i razvojnim koristima za djecu (McLanahan i Sandefur,  1994.;  Moore i sur., 2002.).

Bez obzira na to, odgovori na pitanja o zamjetnim razlikama između skupina obično ovise o tome s kim se uspoređuju, koje su ishode istraživači istraživali i smatraju li se ocjenjivani ishodi bitnima ili površnima te ukazuju li na budući rizik. Neki ishodi – poput spolnog ponašanja, rodnih uloga i demokratičnog roditeljstva, na primjer – s vremenom se u američkom društvu vrednuju na drukčiji način.

Radi konciznosti te kako bi više prostora ostalo za opis istraživanja NFSS – neću previše vremena utrošiti na opisivanje ranijih istraživanja, čiji su brojni metodološki izazovi prisutni i u NFSS-u. U nekoliko preglednih članaka i barem jednoj knjizi pokušalo se temeljitije ocijeniti literaturu (Anderssen i sur., 2002.; Biblarz i Stacey, 2010.; Goldberg, 2010.; Patterson, 2000.; Stacey i Biblarz, 2001.a). Dovoljno je reći da su verzije fraze „nepostojanje razlika“ uključene u veliki raspon istraživanja, izvještaja, svjedočenja, knjiga i članaka od 2000. godine (npr. Crowl i sur., 2008.; Movement Advancement Project, 2011.; Rosenfeld, 2010.; Tasker, 2005.; Stacey i Biblarz, 2001.a, b; Veldorale-Brogan i Cooley, 2011.; Wainright i sur., 2004.).

U velikom broju ranijih istraživanja o homoseksualnim roditeljima obično su se uspoređivali ishodi razvoja djeteta razvedenih majki lezbijki s ishodima razvoja djece razvedenih heteroseksualnih majki (Patterson, 1997.). Tu je strategiju primijenila i psihologinja Fiona Tasker (2005.) usporedbom majki lezbijki sa samohranim, razvedenim heteroseksualnim majkama i utvrdila da među njima „nema sustavnih razlika u kvaliteti obiteljskih odnosa“. Wainright i sur. (2004.) su, na temelju 44 slučaja nacionalno reprezentativnih podataka istraživanja Add Health, objavili da adolescenti koji žive s istospolnim ženskim roditeljima pokazuju usporedivo samopoštovanje, psihološku prilagodbu, akademsko postignuće, delinkventnost, zloporabu narkotika i kvalitetu obiteljskog odnosa kao i 44 demografski „usklađena“ slučaja adolescenata čiji su roditelji heteroseksualni, što ukazuje da ni u ovom slučaju usporedbe nisu temeljene na ispitanicima iz stabilnih, biološki očuvanih obitelji u braku.

Međutim, manje veličine uzorka mogu doprinijeti zaključcima o „nepostojanju razlika“. Ne iznenađuje da statistički značajne razlike ne proizlaze iz istraživanja na malom broju ispitanika, npr. 18, 33 ili 44 ispitanika s istospolnim roditeljima (Fulcher i sur., 2008.; Golombok i sur., 2003.; Wainright i Patterson, 2006.). Čak ni analizom usklađenih uzoraka, što je učinjeno u nizu istraživanja, nije umanjen izazov nalaženja statistički značajnih razlika ako se radi o malom uzorku. To je problem u svim društvenim znanostima, ali dvostruko važan ako postoji mogućnost motivacije za potvrđivanje nulte hipoteze (tj. da zapravo ne postoje statistički značajne razlike između skupina). Stoga je važno pitanje u tim ispitivanjima ima li dovoljno statističke snage za otkrivanje bitnih razlika ako postoje. Rosenfeld (2010.) je prvi znanstvenik koji je primijenio veliki, slučajno izabrani uzorak populacije za usporedbu ishoda među djecom istospolnih roditelja s djecom heteroseksualnih roditelja u braku. Zaključio je – nakon kontrole za obrazovanje i dohodak roditelja i odluke da se uzorak ograniči na kućanstva s najmanje 5 godina stabilnosti zajedničkog stanovanja—da nema statistički značajnih razlika između dviju skupina na temelju par mjerila procjene dječjeg napredovanja kroz osnovnu školu.

Ishodi vezani uz spolnost konzistentno ukazuju na razlike, iako se s vremenom smanjio ton zabrinutosti u vezi s njima. Na primjer, iako je danas općerazumljivo da su kćeri majki lezbijki sklonije istraživanju istospolnog identiteta i ponašanja, zabrinutost zbog tog rezultata se smanjila sve većim prihvaćanjem homoseksualnog i biseksualnog identiteta kod znanstvenika i javnosti (Goldberg, 2010.). Tasker i Golombok (1997.) navode da su djevojčice odgajane od majki lezbijki objavile veći broj spolnih partnera u mlađoj punoljetnosti u odnosu na kćeri heteroseksualnih majki. S druge strane, dječaci koji su imali majke lezbijke pokazuju suprotan trend – imaju manje partnera od sinova heteroseksualnih majki.

Nedavno se, međutim, ton tvrdnje o „nepostojanju razlika“ donekle pomaknuo prema potvrđivanju razlika i to tako da se istospolni roditelji čine kompetentnijima od heteroseksualnih roditelja (Biblarz i Stacey, 2010.; Crowl i sur., 2008.). Čak bi i njihove ljubavne veze mogle biti bolje: komparativno istraživanje homoseksualnih zajednica i heteroseksualnih brakova u američkoj saveznoj državi Vermontu pokazalo je da istospolni parovi izjavljuju da imaju bolju kvalitetu veze, kompatibilnost i intimnost te manje konflikta nego heteroseksualni parovi u braku (Balsam i sur., 2008.). U preglednom članku Biblarza i Staceyja (2010.) o rodu i roditeljstvu tvrdi se da bi se, strogo na temelju objavljenih znanstvenih rezultata, moglo tvrditi da su dvije žene u prosjeku bolji roditelji od žene i muškarca ili barem žene i muškarca s tradicionalnom podjelom rada. Čini se da lezbijke koje su roditelji u više mjerila nadmašuju usporedive heteroseksualne, biološke roditelje u braku, iako su im uskraćene značajne povlastice braka (str. 17).

 

I ovdje, međutim, autori navode da se lezbijke koje su roditelji suočavaju s „nešto većim rizikom od prekida“ zbog, kako ukazuju, „asimetričnih bioloških i pravnih statusa i njihovih visokih normi jednakosti“ (2010., str. 17).

Drugom se metaanalizom ukazuje da roditelji koji nisu heteroseksualni uživaju u prosjeku značajno bolje odnose sa svojom djecom od heteroseksualnih roditelja, kao i da ne postoje razlike u domenama kognitivnog razvoja, psihološke prilagodbe, rodnog identiteta i poželjnog spolnog partnera (Crowl i sur., 2008.).

Međutim, tom se metaanalizom naglašava krajnja važnost toga tko izjavljuje – gotovo uvijek se radi o dobrovoljcima za manja istraživanja na skupini čije su tvrdnje o dokazivo uspješnom roditeljstvu vrlo relevantne u nedavnim zakonodavnim i pravosudnim raspravama o pravima i zakonskom statusu. Tasker (2010, str. 36) predlaže oprez:

Izjave samih roditelja mogu, naravno, biti subjektivne. Moguće je tvrditi da u društvenoj klimi u kojoj postoje predrasude homoseksualni partneri imaju veću korist od predstavljanja pozitivne slike… U budućim istraživanjima treba razmotriti primjenu dodatnih sofisticiranih mjera za isključivanje potencijalne subjektivnosti…

Dovoljno je reći da se opći akademski diskurs o usporednoj kompetentnosti homoseksualnih roditelja primjetno i velikom brzinom pomaknuo – od tvrdnje da su malo manje uspješni, preko shvaćanja da su gotovo jednako uspješni, do toga da su uspješniji. Za usporedbu, istraživanja usvajanja djece – uobičajenog načina kojim mnogi istospolni parovi (ali i sve više heteroseksualnih parova) postaju roditelji – više puta su dosljedno ukazala na važne prosječne razlike širokog raspona između usvojene i biološke djece. Zapravo te razlike toliko sve prožimaju i toliko su dosljedne da stručnjaci za usvajanje sad naglašavaju da je „priznavanje razlika“ od ključne važnosti kako za roditelje, tako i za kliničke stručnjake koji rade s usvojenom djecom i adolescentima (Miller i sur., 2000.). Ovo bi društvenim znanstvenicima koji proučavaju ishode homoseksualnog roditeljstva omogućilo stanku, posebno u svjetlu gore navedenih problema malih uzoraka i nepostojanju komparativnog, novijeg, dokumentiranog poboljšanja ishoda kod adolescenata iz usvojiteljskih obitelji i obitelji s pastorcima.

Daleko više je poznato o djeci majki lezbijki nego o djeci homoseksualnih očeva (Biblarz i Stacey, 2010.; Patterson, 2006.; Veldorale-Brogan i Cooley, 2011.). Biblarz i Stacey (2010., str. 17) navode da iako su muške homoseksualne obitelji i dalje nedovoljno istražene, „čini se da njihovim iznimno zahtjevnim putovima prema roditeljstvu izabire više prednosti nego ograničenja“. Drugi nisu tako optimistični. Jedno starije istraživanje kćeri homoseksualnih očeva upozorava znanstvenike da ne zanemare obiteljsku dinamiku „nepredviđenih“ homoseksualnih roditelja, koji brojčano možda i nadmašuju one planirane: „Djeca rođena u heteroseksualno organiziranim brakovima, čiji očevi objave svoju homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju, također se moraju suočiti s ogorčenošću majke, bračnim konfliktima, mogućim razvodom, problemima skrbništva i očevom odsutnošću.“ (Sirota, 2009., str. 291).

Neovisno o strategiji uzorkovanja, znanstvenici često znaju puno manje o životima mladih punoljetnika koji su djeca homoseksualnih roditelja, o tome kako se njihova iskustva i ostvarenja tijekom odraslog života uspoređuju s drugima, koji su u mladosti doživjeli drukčije obiteljske odnose. Većina suvremenih istraživanja procesa homoseksualnog roditeljstva usredotočena je na sadašnjost – što se odvija u kućanstvu dok su djeca još pod roditeljskom skrbi (Tasker, 2005.; Bos i Sandfort, 2010.; Brewaeys i sur., 1997.). Štoviše, ta istraživanja imaju tendenciju naglasiti ishode koje navode roditelji, poput roditeljskih podjela rada, bliskosti između roditelja i djeteta, svakodnevnih interakcijskih obrazaca, rodnih uloga i disciplinskih navika. Iako je te podatke važno naučiti, to znači da puno više znamo o trenutačnom iskustvu roditelja u kućanstvima s djecom nego što znamo o mladim punoljetnicima koji su već prošli kroz djetinjstvo i sad govore sami za sebe. Istraživanja obiteljske strukture, međutim, najbolje služe znanstvenicima i obiteljskim liječnicima ako se prošire na odraslu dob. Kakva su djeca homoseksualnih roditelja u usporedbi s djecom usporedivih heteroseksualnih roditelja? Istraživanje NFSS je spremno odgovoriti na to pitanje o životima mladih punoljetnika u dobi od 18 do 39 godina, a ne o djeci ili adolescentima. Iako NFSS nije odgovor na sve metodološke izazove u ovoj domeni, radi se o značajnom doprinosu na više važnih načina.

 

  • Istraživanje novih obiteljskih struktura (NFSS)

Pored potpuno novih podataka, još su neki aspekti ovog istraživanja novi i vrijedni pažnje. Prvo, radi se o istraživanju mladih punoljetnika, a ne djece ili adolescenata, pri čemu se posebna pozornost posvećuje dosezanju opsežnog broja ispitanika odgojenih od roditelja koji su bili u istospolnom odnosu. Drugo, radi se o puno većem istraživanju od gotovo svih sličnih istraživanja. U NFSS-u je ispitano malo manje od 3000 ispitanika, uključujući 175 njih čije su majke imale istospolni odnos i 73 koji su isto izjavili za oca. Treće, radi se o ponderiranom probabilističkom uzorku, iz kojeg se mogu izvući smisleni statistički zaključci i tumačenja. Iako Integrirani niz mikropodataka za javnu upotrebu sastavljen na temelju popisa stanovništva SAD-a (eng. US Census Integrated Public Use Microdata Series, IPUMS) iz 2000. godine (a vjerojatno i iz 2010.) nudi najveći skup podataka na bazi nacionalno reprezentativnog uzorka o mladima u istospolnim obiteljima, popisom stanovništva prikuplja se puno manje podataka o ishodima koji su od interesa. U NFSS-u su, međutim, postavljena brojna pitanja o društvenom ponašanju ispitanika, njihovim navikama vezanima uz zdravlje te vezama. Ovaj rukopis pruža prvi pogled na te ishode, njihovim statističkim usporedbama između osam različitih obiteljskih struktura/doživljaja podrijetla. Prema tome, NFSS nudi puno toga, ne samo o određenim pitanjima kojima se ovo istraživanje bavi.

Postoji više toga što NFSS nije. NFSS nije longitudinalno istraživanje i stoga ne pokušava načeti pitanja uzročno-posljedične veze. Ono je transverzalno istraživanje i u njemu su podaci prikupljeni od ispitanika samo u jednom trenutku, kad su bili u dobi između 18 i 39 godina. Njime se ne ocjenjuje potomstvo homoseksualnih brakova, budući da je većina ispitanika postala punoljetna prije ozakonjavanja homoseksualnih brakova u više država. Ovo istraživanje ne može odgovoriti na politička pitanja o istospolnim odnosima i njihovoj pravnoj legitimnosti. Bez obzira na to, društvene znanosti su izvor koji nudi uvid donositeljima političkih i pravnih oduka, a do sada je postavljeno dovoljno suprotstavljenih tvrdnji o tome „što podaci govore“ o djeci istospolnih roditelja – uključujući i sudske iskaze znanstvenika u važnim predmetima – tako da istraživanje s metodološkim prednostima kakve ima ovo zaslužuje pažnju i promatranje znanstvenika.

 

  1. Prikupljanje podataka, mjerenja i analitički pristup

Projekt prikupljanja podataka u okviru istraživanja NFSS ima sjedište u Centru za istraživanje populacije (Population Research Center) Sveučilišta University of Texas u Austinu. Tim koji je osmislio istraživanje činili su vodeći istraživači obitelji u području sociologije, demografije i ljudskog razvoja sa sveučilišta Penn State University, Brigham Young University, San Diego State University i University of Virginia, kao i nekoliko njih s University of Texas u Austinu—koji su se sastali dva dana u siječnju 2011. radi dogovora o strategiji uzorkovanja i opsegu projekta te su i kasnije davali savjete u vezi s pitanjima koja su se pojavila tijekom procesa prikupljanja podataka. Tim je imao za cilj okupiti znanstvenike iz više disciplina i ideoloških linija u duhu uljudnosti i razboritog propitivanja. Osim toga, još je nekoliko vanjskih savjetnika temeljito provjerilo instrument istraživanja i davalo savjete o tome kako najbolje mjeriti različita pitanja. I plan istraživanja i upitnik odobrilo je etičko povjerenstvo sveučilišta University of Texas u Austinu. Podaci iz istraživanja NFSS namijenjeni su za stavljanje na raspolaganje javnosti, što će i biti uz minimalne zahtjeve do polovice drugog dijela 2012. godine. Djelomičnu financijsku potporu za NFSS svojim su donacijama dali Witherspoon Institute i Bradley Foundation. Iako su obje organizacije poznate po podršci konzervativnim ciljevima – kao što su druge privatne zaklade poznate po podršci liberalnijim ciljevima – izvori financiranja nisu imali nikakvu ulogu ni u nacrtu ni u provođenju istraživanja, kao ni u analizama, tumačenju podataka ili pripremi ovog rukopisa.

 

  • Proces prikupljanja podataka

Prikupljanje podataka proveo je Knowledge Networks (ili KN). Radi se o istraživačkoj tvrtki koja je do sada generirala značajnu količinu kvalitetnih podataka za akademske projekte. Knowledge Networks je sastavio prvi internetski istraživački panel, pod nazivom KnowledgePanel®, reprezentativan za populaciju SAD-a. Članovi KnowledgePanel®-a regrutirani su slučajnim odabirom, telefonskim anketama i e-poštom, a kućanstva su prema potrebi dobila pristup internetu i računalni hardver. Za razliku od drugih internetskih istraživačkih panela, u kojima su uzorkovani samo pojedinci s pristupom internetu koji su se dobrovoljno javili za istraživanje, KnowledgePanel® se temelji na okviru uzorkovanja koji obuhvaća brojeve s popisa i one koji nisu na popisu, kao i one bez zemaljske telefonske linije te nije ograničeno na trenutačne korisnike interneta i vlasnike računala i u njemu se ne prihvaćaju dobrovoljci koji su se sami javili. Rezultat toga je slučajno izabrani nacionalno reprezentativni uzorak američke populacije. Pri zadnjem brojenju su paneli Knowledge Networksa primijenjeni u više od 350 radova, konferencijskih prezentacija, objavljenih članaka i knjiga, uključujući i Nacionalno istraživanje spolnog zdravlja i ponašanja iz 2009. godine, čiji su opsežni rezultati objavljeni u cijelom svesku časopisa Journal of Sexual Medicine—i vrlo uočljivo u medijima—2010. godine (Herbenick i sur., 2010.). Više informacija o KN-u i Knowledge Panel®-u, uključujući novačenje članova panela, povezivanje, zadržavanje, ispunjavanje i ukupne stope odziva, može se dobiti od KN-a. Tipična stopa odziva unutar istraživanja KnowledgePanel® je 65 %. U Prilogu A predstavljena je usporedba sažetih statističkih podataka primjerenih dobi dobivenih iz niza sociodemografskih varijabli u okviru istraživanja NFSS, zajedno s najnovijim ponavljanjima Tekućeg istraživanja populacije (eng. Current Population Survey), Nacionalnog longitudinalnog istraživanja zdravlja adolescenata (eng. National Longitudinal Study of Adolescent Health, Add Health), Nacionalnog istraživanja obiteljskog rasta (eng. National Survey of Family Growth) i Nacionalnog istraživanja mladeži i religije (eng. National Study of Youth and Religion). Sva navedena istraživanja su nedavna istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku. Prema procjenama iz tih istraživanja, NFSS se može vrlo povoljno usporediti s drugim nacionalno reprezentativnim podatkovnim skupovima.

 

  • Proces probira

Posebno važna činjenica za istraživanje NFSS je to što je ključnu populaciju – homoseksualne roditelje, kao i heteroseksualne posvojitelje – ponekad teško identificirati i pronaći. Nacionalni centar za istraživanje braka i obitelji (eng. National Center for Marriage and Family Research) (2010.) procjenjuje da u SAD-u ima oko 580.000 istospolnih kućanstava. Među njima se za oko 17 % – ili 98 600 – vjeruje da imaju djecu. Iako se to može učiniti značajnim brojem, u populacijski temeljenim strategijama uzorkovanja to nije tako. Za lociranje manjinske populacije potrebna je potraga za probabilističkim uzorkom opće populacije, obično probirom opće populacije za identificiranje članova manje zastupljenih skupina. Stoga, radi povećanja broja ispitanika koji izjavljuju da su usvojeni ili čiji je roditelj bio u istospolnoj vezi, anketa za probir (za razlikovanje tih ispitanika) trajala je na terenu više mjeseci od srpnja 2011. do veljače 2012., čime je ostalo više vremena za probir postojećih i dodavanje novih članova panela. Pored toga, krajem jeseni 2011. raniji članovi KnowledgePanel®-a ponovno su kontaktirani poštom, telefonom i e-poštom radi poticanja njihova probira. Ukupno je probirom obuhvaćeno 15 058 sadašnjih i ranijih članova KN-ova KnowledgePanel®-a. Između ostalih pitanja, postavljena su im i sljedeća: „Od Vašeg rođenja do navršenih 18 godina (ili do osamostaljenja od roditelja), je li ijedan Vaš roditelj ikad bio u ljubavnoj vezi s osobom istog spola?“. Ponuđeni odgovori bili su: „Da, moja majka je bila u ljubavnoj vezi sa ženom“, „Da, moj otac je bio u ljubavnoj vezi s muškarcem“ ili „Ne“. (Ispitanici su također mogli izabrati oba prva odgovora). Ako su izabrali bilo koji od prva dva odgovora, postavljeno im je pitanje jesu li ikad živjeli s tim roditeljem dok je bio u istospolnoj ljubavnoj vezi. U istraživanju NFSS ispunjeni su cjelokupni upitnici za 2988 Amerikanaca u dobi od 18 do 39 godina. Probir i puni upitnik dostupni su na matičnoj internetskoj stranici istraživanja NFSS na adresi: www.prc.utex- as.edu/nfss.

 

  • Kako izgleda reprezentativni uzorak homoseksualnih roditelja (mladih punoljetnika)?

Ponderirani podaci iz probira – nacionalno reprezentativnog uzorka – pokazuju da je 1,7 % svih Amerikanaca u dobi od 18 do 39 godina izjavilo da su im otac ili majka imali istospolnu vezu, što je brojka usporediva s drugim procjenama djece u homoseksualnim obiteljima (npr. Stacey i Biblarz (2001. a, b) govore o vjerojatnom rasponu od 1 % do 12 %). Duplo više ispitanika izjavilo je da im je majka bila u lezbijskoj vezi nego što ih je izjavilo da im je otac bio u homoseksualnoj vezi. (Ukupno 58 % od 15 058 osoba koje su sudjelovale u probiru izjavilo je da su cjelokupnu mladost – do navršenih 18 godina ili osamostaljenja – proveli s oba biološka roditelja.)

Iako homoseksualno orijentirani Amerikanci obično postaju roditelji na četiri načina – ranijim sudjelovanjem jednog od partnera u heteroseksualnoj vezi, usvajanjem, umjetnom oplodnjom ili preko surogatske majke – veća je vjerojatnost da u NFSS-u sudjeluju ispitanici iz prva dva slučaja nego iz druga dva. Današnja djeca homoseksualnih roditelja vjerojatnije su „planirana“, (tj. usvajanjem, umjetnom oplodnjom ili surogatnim roditeljstvom) nego ona prije samo 15-20 godina, kad su ta djeca vjerojatnije bila  produkt heteroseksualnih veza. Najmlađi su ispitanici u NFSS-u navršili 18 godina 2011., a najstariji 1990. godine. Uzimajući u obzir  da je između homoseksualnih muškaraca nemoguća nenamjerna trudnoća i da je ona rijetka među lezbijskim parovima, razumno je smatrati da su današnji homoseksualni roditelji selektivniji u roditeljstvu nego što je slučaj kod heteroseksualne populacije, u kojoj su nenamjerne trudnoće i dalje vrlo česte i čine oko 50 % svih trudnoća (Finer i Henshaw, 2006.). Udio svih planiranih istospolnih roditeljskih aranžmana i dalje, međutim, ostaje nepoznat. Iako u NFSS-u ispitanicima čiji su roditelji imali istospolnu vezu nisu izravno postavljena pitanja o načinu na koji su došli na svijet, propala heteroseksualna veza očito je modalna metoda: samo malo manje od polovice tih ispitanika je izjavilo da su njihovi biološki roditelji jednom bili u braku. Time se NFSS razlikuje od brojnih istraživanja koja su se u potpunosti bavila „planiranim“ homoseksualnim obiteljima, poput istraživanja NLLFS.

Među osobama koje su izjavile da im je majka bila u istospolnoj vezi, 91 % je izjavilo da su živjeli s majkom dok je bila u toj vezi, a 57 % je izjavilo da su u nekom trenutku prije navršenih 18 godina živjeli s majkom i njezinom partnericom najmanje 4 mjeseca. Manji udio (23 %) je izjavio da su najmanje 3 godine živjeli u istom kućanstvu s majčinom partnericom.

Međutim, 42 % onih koji su izjavili da im je otac bio u istospolnoj vezi ih je izjavilo da su živjeli s njim dok je bio u toj vezi, dok je 23 % izjavilo da su živjeli s njim i njegovim partnerom najmanje 4 mjeseca (ali manje od 2 % je izjavilo da su najmanje 3 godine živjeli u istom kućanstvu), što je trend koji je jednako tako zamijećen i u Taskerovu (2005.) preglednom članku o homoseksualnom roditeljstvu.

Pedeset i osam (58) posto onih čije su biološke majke bile u istospolnoj vezi također je izjavilo da je njihova biološka majka u nekom trenutku tijekom njihove mladosti napustila obitelj, a malo manje od 14 % ih je izjavilo da su neko vrijeme proveli u sustavu udomiteljstva, što ukazuje na iznadprosječnu nestabilnost kućanstva. Sporedne analize NFSS-a ukazuju na vjerojatno „planirano“ lezbijsko podrijetlo između 17 % i 26 % tih ispitanika, što je raspon procijenjen iz udjela tih ispitanika koji su izjavili da se (1) njihovi biološki roditelji nikad nisu vjenčali ni živjeli zajedno i da (2) nikad nisu živjeli s roditeljevim partnerom suprotnog spola ili sa svojim biološkim ocem. Udio ispitanika  (čiji su očevi bili u istospolnoj vezi) koji su vjerojatno potekli iz „planiranih“ homoseksualnih obitelji u istraživanju NFSS je ispod 1 %.

Ove razlike između NFSS-a – uzorak na bazi populacije – i manjih istraživanja planiranih homoseksualnih obitelji ipak ponovno postavljaju pitanje o tome koliko su zaista nereprezentativni prigodni uzorci homoseksualnih roditelja. Primjena probabilističkog uzorka pokazuje da mladi punoljetnici koji su djeca roditelja u istospolnim vezama (u istraživanju NFSS) manje nalikuju djeci današnjih stereotipnih homoseksualnih parova – bijelaca, više srednje klase, obrazovanih, zaposlenih i dobrostojećih – nego što su to brojna istraživanja prešutno ili izričito prikazivala. Goldberg (2010., str. 12–13) dobro navodi da su postojeća istraživanja homoseksualnih parova i njihovih obitelji uvelike obuhvaćala „bijelce srednje klase koji se relativno otvoreno deklariraju u homoseksualnoj zajednici i žive u urbanim područjima“ dok su „pripadnici seksualne manjine u radničkoj klasi, pripadnici seksualne manjine koji su ujedno pripadnici manjinske rase ili etničkog podrijetla, kao i pripadnici seksualne manjine koji žive u ruralnim ili izoliranim zemljopisnim područjima“ zanemareni, nedovoljno proučavani i do njih je teško doći. Rosenfeldova (2010.) analiza podataka iz popisa stanovništva ukazuje da je 37 % djece lezbijskih izvanbračnih zajednica afroameričkog ili latinoameričkog podrijetla. Od ispitanika u NFSS-u koji su izjavili da im je majka imala istospolnu vezu 43 % su crnci ili Hispanci. Nasuprot tome, u NLLFS-u je bilo samo 6 % crnaca ili Hispanaca.

Ovo je važan previd: demografski pokazatelji mjesta na kojem homoseksualni roditelji žive danas sve manje ukazuju na stereotipne gradove poput New Yorka i San Francisca, a sve više na mjesta s brojnim obiteljima i većim natalitetom, poput San Antonija i Memphisa. U svom opsežnom demografskom pregledu američke homoseksualne populacije Gates i Ost (2004., str. 47) navode: „Države i veliki gradovi s relativno manjim koncentracijama homoseksualnih parova uglavnom su područja u kojima je veća vjerojatnost da istospolni parovi imaju djecu u kućanstvu“. To se dodatno naglašava u nedavno obnovljenom kratkom izvještaju Gatesa (2011., str. F3): „Geografski gledano, najveća je vjerojatnost da će istospolni parovi imati djecu u mnogima od društveno najkonzervativnijih dijelova države“. Štoviše, Gates navodi da rasne manjine nerazmjerno vjerojatnije izjavljuju da imaju djecu (među istospolnim zajednicama); s druge strane, kod bijelaca je nerazmjerno manja vjerojatnost da će imati djecu. Isto pokazuje i uzorak iz NFSS-a. Gatesove procjene na temelju popisa stanovništva postavljaju dodatna pitanja o strategijama uzorkovanja u istraživanjima temeljenima potpuno na prigodnim uzorcima dobivenima od roditelja koji žive u progresivnim gradskim sredinama kao i popularnoj upotrebi zaključaka iz tih istraživanja.

 

  • Struktura i doživljaj obitelji iz kojih potječu ispitanici

NFSS-om se nastojalo pružiti što jasniji uvid u sastav kućanstva ispitanika tijekom njihova djetinjstva i adolescencije. U anketi su ispitanicima postavljena pitanja o ranijem i sadašnjem bračnom stanju bioloških roditelja. U NFSS-u su osim toga prikupljani „kalendarski“ podaci od svakog ispitanika o odnosu s osobama koje su s njima živjeli u istom kućanstvu (duže od 4 mjeseca) od rođenja do navršenih 18 godina, kao i onima koje su s njima živjele nakon navršenih 18 godina – nakon osamostaljenja – do današnjeg dana. Iako su kalendarski podaci samo u manjoj mjeri korišteni u ovom ispitivanju, ti bogati podaci omogućuju istraživačima dokumentiranje tko je još živio s ispitanikom za gotovo cjelokupni životni vijek do danas.

Za ovo ispitivanje uspoređujem ishode osam različitih tipova strukture i/ili doživljaja obitelji iz koje ispitanik potječe. Oni su dobiveni iz odgovora na više pitanja iz ankete probira i potpune ankete. Treba, međutim, navesti da njihova konstrukcija odražava neobičnu kombinaciju interesa –  istospolno ponašanje roditelja i doživljaj stabilnosti ili razdora u kućanstvu. Osam skupina različitih postavki kućanstva (označenih kraticom ili kratkim opisnim naslovom) koje se ovdje ocjenjuju, nakon kojih slijedi maksimalna neponderirana veličina njihova analitičkog uzorka su:

  1. OBO: osobe koje su živjele u očuvanoj biološkoj obitelji (s majkom i ocem) od 0 do 18 godina starosti, a roditelji su i sad u braku (N = 919)
  2. LM: ispitanik je izjavio da mu je majka bila u istospolnoj (lezbijskoj) vezi sa ženom, neovisno o svim drugim tranzicijama u kućanstvu (N = 163)
  3. HO: ispitanik je izjavio da mu je otac bio u istospolnoj (homoseksualnoj) vezi s muškarcem, neovisno o svim drugim tranzicijama u kućanstvu (N = 73)
  4. usvojenik: ispitanika je usvojila jedna njemu nepoznata osoba ili dvije njemu nepoznate osobe u dobi do 2 godine (N = 101)
  5. kasniji razvod ili zajedničko skrbništvo: ispitanik je naveo da je živio s biološkom majkom i ocem od rođenja do navršenih 18 godina, ali roditelji sad više nisu u braku (N = 116)
  6. pastorak: biološki roditelji nikad nisu sklopili brak ili su se razveli; roditelj kojemu je dodijeljeno primarno skrbništvo nad ispitanikom je sklopio brak s drugom osobom prije nego je ispitanik navršio 18 godina (N = 394)
  7. samohrani roditelj: biološki roditelji nikad nisu sklopili brak ili su se razveli; roditelj kojemu je dodijeljeno primarno skrbništvo nad ispitanikom nije sklopio brak (odnosno nije sklopio novi brak) do trenutka kad je ispitanik navršio 18 godina (N = 816)
  8. svi ostali: obuhvaća sve druge kombinacije obiteljskih struktura/događaja, poput ispitanika kojemu je jedan od roditelja preminuo (N = 406).

 

Ovim osam skupina zajedno predstavlja cjelokupni uzorak istraživanja NFSS. Tih osam skupina je u velikoj mjeri, ali ne i u potpunosti, u stvarnosti međusobno isključivo. Odnosno, mala manjina ispitanika mogla bi se uklopiti u više od jedne skupine. Međutim, ovdje sam u analitičke svrhe prisilno utvrdio njihovu međusobnu isključivost. Na primjer, ispitanik čija je majka bila u istospolnoj vezi mogao bi se kvalificirati u Skupinu 5 ili u Skupinu 7, ali u ovom je slučaju moj analitički interes u maksimalnom povećanju veličine uzorka Skupina 2 i 3, tako da bi se ispitanik uvrstio u Skupinu 2 (LM). Budući da je Skupina 3 (HO) najmanja i da ju je najteže slučajnim odabirom locirati u populaciji, sastav te skupine nadilazi druge, čak i LM. (Bilo je 12 slučajeva ispitanika koji su izjavili da su im i majka i otac bili u istospolnim vezama; svi su ovdje analizirani kao HO, nakon što su sporedne analize ukazale na usporedivu izloženost i jednom i drugom roditelju).

Očito je da različite odluke o raspoređivanju u skupine mogu utjecati na rezultate. Istraživanje NFSS, u kojem se nastojalo saznati puno informacija o obiteljima iz kojih potječu ispitanici, je dobro postavljeno za prilagodbu različitim strategijama grupiranja, uključujući i razlikovanje ispitanika koji su živjeli s majčinom partnericom više godina (u odnosu na one koji su tako živjeli u manjoj mjeri ili nikako) ili u ranom djetinjstvu (u usporedbi s onima koji su tako živjeli u kasnijoj dobi). Bez obzira na to, male veličine uzoraka (a stoga i manja statistička snaga) predstavljaju zapreku nekim strategijama.

U odjeljku s rezultatima, radi maksimalne jednostavnosti, često upotrebljavam kratice OBO (dijete iz očuvane biološke obitelji), LM (dijete majke lezbijke) i HO (dijete homoseksualnog oca). Međutim, vrlo je moguće da istospolne veze o kojima ispitanici govore ti ispitanici ne uzimaju kao oznaku vlastitog shvaćanja roditelja kao homoseksualca ili biseksualca u pogledu spolne orijentacije (odnosno shvaćanja koje sam roditelj ima o sebi). Doista, ovdje se više radi o istraživanju djece roditelja koji su bili u istospolnim vezama (a u nekim slučajevima su još uvijek u njima) nego djece čiji su se roditelji sami identificirali odnosno javno objavili kao homoseksualci ili biseksualci. Konkretni roditeljski odnosi o kojima su ispitanicima postavljana pitanja su, međutim, u sadržaju homoseksualni. Radi konciznosti i izbjegavanja zaplitanja u beskrajne rasprave o fiksnim ili fluidnim orijentacijama, ove skupine stalno nazivam ispitanicima s homoseksualnim ocem ili majkom lezbijkom.

 

  • Ishodi od interesa

Ovo istraživanje predstavlja pregled 40 mjerila ishoda dostupnih u NFSS-u. U tablici 1 su prikazani sažeti statistički podaci za sve varijable. Zašto baš ovi ishodi? Iako upitnik (dostupan na internetu) sadrži više desetaka pitanja o ishodima od interesa, odlučio sam ovdje navesti pregled tih ishoda, nastojeći uključiti česte i često istraživane varijable od interesa iz niza različitih domena. Uključio sam sve pojedinačne pokazatelje koje smo htjeli procijeniti te široki popis ishoda iz emocionalne i društvene domene te domene veza. U kasnijim analizama NFSS-a će se bez sumnje ispitati drugi ishodi, kao i isti ishodi na različite načine.

Dihotomne varijable ishoda sažeto prikazane u tablici 1. su: status veze, status zaposlenja, jesu li glasovali na zadnjim predsjedničkim izborima, kao i korištenje socijalne pomoći (sad i tijekom odrastanja). Ovo zadnje je postavljeno u vidu pitanja: „Prije nego što ste navršili 18 godina, je li itko iz Vaše neposredne obitelji (odnosno Vašeg kućanstva) ikad primao socijalnu pomoć (poput socijalne naknade, markica za hranu, zdravstvene skrbi Medicaid, posebne naknade za žene i djecu WIC ili besplatne prehrane)?“ Ispitanicima je također postavljeno pitanje jesu li ikad u zadnjih 12 mjeseci imali suicidne misli, kao i jesu li išili na savjetovanje ili psihoterapiju za liječenje „problema vezanog uz tjeskobu, depresiju, veze, itd.“

Primijenjena je Kinseyeva ljestvica spolnog ponašanja, ali modificirana tako da se ispitanicima omogući izbor najboljeg opisa njihove spolne orijentacije (a ne ponašanja). Od ispitanika je zatraženo da izaberu opis koji najbolje odgovara onome što oni sami misle o sebi: 100 % heteroseksualni, uglavnom heteroseksualni ali donekle ih privlače osobe istog spola, biseksualni (tj. jednako ih privlače i muškarci i žene), uglavnom homoseksualni ali donekle ih privlače osobe suprotnog spola, 100 % homoseksualni ili ne privlače ih spolno ni muškarci ni žene. Radi jednostavnije prezentacije, izradio sam dihotomno mjerilo koje ukazuje na 100 % heteroseksualne osobe (u odnosu na sve ostale). Pored toga, ispitanicima koji nisu u braku a trenutačno su u vezi postavljeno je pitanje je li njihov partner muškarac ili žena, uz dopuštanje konstrukcije mjerila „trenutačno u istospolnoj vezi“.

Svim ispitanicima je postavljeno pitanje „je li Vas roditelj ili drugi odrasli skrbnik ikad doticao na seksualan način, prisilio Vas da ga dotičete na takav način ili Vas prisilio na spolni odnos?“. Mogući su odgovori bili: ne, nikad; da, jednom; da, više puta ili nisam siguran. Šire mjerilo prisile na spolni odnos bilo je prethodno pitanje, koje je glasilo: „Jeste li ikad fizički prisiljeni na bilo kakvu vrstu spolne aktivnosti protiv svoje volje?“. Mogući odgovori su jednaki kao i gore; oba pitanja su dihotomizirana radi analize (ispitanici koji su odgovorili „nisam siguran“ nisu uključeni). Ispitanicima je također postavljeno pitanje jesu li

 

Tablica 1

Ponderirani sažeti statistički podaci mjerila, NFSS

 

Varijable NFSS-a Raspon Srednja vrijednost SD N
Trenutačno u braku 0, 1 0,41 0,49 2988
Trenutačno u izvanbračnoj zajednici 0, 1 0,15 0,36 2988
Obitelj primala pomoć tijekom odrastanja 0, 1 0,34 0,47 2669
Trenutačno prima pomoć 0, 1 0,21 0,41 2952
Trenutačno zaposlen na puno radno vrijeme 0, 1 0,45 0,50 2988
Trenutačno nezaposlen 0, 1 0,12 0,32 2988
Glasovao na zadnjim predsjedničkim izborima 0, 1 0,55 0,50 2960
Zlostavljan tijekom odrastanja 0, 1 0,36 0,48 2961
Pomislio na samoubojstvo u zadnjoj godini 0, 1 0,07 0,25 2953
Nedavno ili trenutačno na terapiji 0, 1 0,11 0,32 2934
Identificira se kao potpuno heteroseksualan 0, 1 0,85 0,36 2946
U istospolnoj vezi 0, 1 0,06 0,23 1056
Počinio preljub u braku/izvanbračnoj zajednici 0, 1 0,19 0,39 1869
Imao spolno prenosivu infekciju 0, 1 0,11 0,32 2911
Seksualno ga dodirivao roditelj/odrasli skrbnik 0, 1 0,07 0,26 2877
Prisiljen na spolni odnos protiv volje 0, 1 0,13 0,33 2874
Obrazovno postignuće 1–5 2,86 1,11 2988
Sigurnost obitelji iz koje potječe 1–5 3,81 0,97 2917
Negativan utjecaj obitelji iz koje potječe 1–5 2,58 0,98 2919
Bliskost s biološkom majkom 1–5 4,05 0,87 2249
Bliskost s biološkim ocem 1–5 3,74 0,98 1346
Fizičko zdravstveno stanje koje sam navodi 1–5 3,57 0,94 2964
Opće zadovoljstvo koje sam navodi 1–5 4,00 1,05 2957
CES-D indeks depresije 1–4 1,89 0,62 2815
Ljestvica privrženosti (oslanjanje) 1–5 2,97 0,84 2848
Ljestvica privrženosti (tjeskoba) 1–5 2,51 0,77 2830
Ljestvica impulzivnosti 1–4 1,88 0,59 2861
Razina obiteljskog dohotka 1–13 7,42 3,17 2635
Indeks kvalitete sadašnje veze 1–5 3,98 0,98 2218
Problemi u sadašnjoj vezi 1–4 2,19 0,96 2274
Učestalost konzumiranja marihuane 1–6 1,50 1,23 2918
Učestalost konzumiranja alkohola 1–6 2,61 1,36 2922
Često konzumiranje alkohola radi opijanja 1–6 1,70 1,09 2922
Učestalost pušenja 1–6 2,03 1,85 2922
Učestalost gledanja televizije 1–6 3,15 1,60 2919
Učestalost uhićenja 1–4 1,29 0,63 2951
Učestalost priznanja krivnje za kazneno djelo 1–4 1,16 0,46 2947
Broj ženskih spolnih partnerica (među ženama) 0–11 0,40 1,10 1975
Broj ž. spolnih partnerica (među muškarcima) 0–11 3,16 2,68 937
Broj muških spolnih partnera (među ženama) 0–11 3,50 2,52 1951
Broj m. spolnih partnera (među muškarcima) 0–11 0,40 1,60 944
Dob 18–39 28,21 6,37 2988
Žena 0, 1 0,51 0,50 2988
Bijelac 0, 1 0,57 0,49 2988
Prihvaćanje homoseksualaca u državi u kojoj živi 1–5 2,58 1,78 2988
Skupine prema strukturi obitelji iz koje potječu
Očuvana biološka obitelj (OBO) 0, 1 0,40 0,49 2988
Majka je bila u istospolnoj vezi (LM) 0, 1 0,01 0,10 2988
Otac je bio u istospolnoj vezi (HO) 0, 1 0,01 0,75 2988
Usvojen u dobi 0-2 0, 1 0,01 0,75 2988
Kasniji razvod/zajedničko skrbništvo 0, 1 0,06 0,23 2988
Pastorak 0, 1 0,17 0,38 2988
Samohrani roditelj 0, 1 0,19 0,40 2988
Svi ostali 0, 1 0,15 0,36 2988
Obrazovanje majke
Manje od srednje škole 0, 1 0,15 0,35 2988
Završena srednja škola 0, 1 0,28 0,45 2988
Viša škola 0, 1 0,26 0,44 2988
Prvostupnica 0, 1 0,15 0,36 2988
Više od prvostupnice 0, 1 0,08 0,28 2988
Ne zna/nedostaju podaci 0, 1 0,08 0,28 2988
Dohodak obitelji iz koje potječe
0 – 20.000 $ 0, 1 0,13 0,34 2988
20.001 – 40.000 $ 0, 1 0,19 0,39 2988
40.001 – 75.000 $ 0, 1 0,25 0,43 2988
75.001 – 100.000 $ 0, 1 0,14 0,34 2988
100.001 – 150.000 $ 0, 1 0,05 0,22 2988

(nastavak na sljedećoj stranici)

 

 

Tablica 1 (nastavak)
Varijable NFSS-a Raspon Srednja vrijednost SD N
150.001 – 200.000 $ 0, 1 0,01 0,11 2988
Iznad 200.000 $ 0, 1 0,01 0,10 2988
Ne zna/nedostaju podaci 0, 1 0,22 0,42 2988

 

ikad imali spolno prenosivu infekciju i jesu li ikad bili u spolnoj vezi s drugom osobom dok su (misli se na ispitanika) bili u braku ili u izvanbračnoj zajednici.

Među trajne varijable uključio sam mjerilo obrazovanog postignuća u pet kategorija, standardno mjerilo općeg zdravstvenog stanja koje navodi sam ispitanik u pet točaka, mjerilo općeg zadovoljstva koje navodi sam ispitanik u pet točaka, mjerilo ukupnog dohotka kućanstva prije poreza i odbitaka za prethodnu godinu u 13 kategorija, mjerilo (učestalosti) koliko često su ispitanici pomislili da bi njihov trenutačni odnos „mogao biti u teškoćama“ u četiri točke (nikad, jednom ili dvaput, više puta ili često). Više kontinuiranih varijabli je konstruirano iz višestrukih mjerila, uključujući modificiranu (s osam mjerila) verziju ljestvice za mjerenje depresije CES-D, indeks kvalitete trenutačne (ljubavne) veze koju navodi ispitanik, bliskost s biološkim majkom i ocem ispitanika, kao i par ljestvica privrženosti – jedne za mjerenje oslanjanja na druge i druge za mjerenje tjeskobe. Konačno, par indeksa namijenjen je za bilježenje (1) opće sigurnosti i zaštićenosti u obitelji tijekom odrastanja i (2) ispitanikovih dojmova o negativnim iskustvima iz obitelji iz koje potječu koja i dalje na njega utječu. Ta su pitanja dio multidimenzijskog instrumenta za procjenu odnosa (pod nazivom RELATE) izrađenog s pretpostavkom da određeni aspekti obiteljskog života, poput kvalitete roditeljskog odnosa s djecom, stvaraju obiteljski ton koji se može preslikati na kontinuumu od sigurnog/predvidljivog/onog koji donosi nagradu do  nesigurnog/kaotičnog/kažnjivog (Busby i sur., 2001.). Sve ljestvice i njihova sastavna mjerila detaljno su navedena u Prilogu B.

Konačno, procjenjujem ishode u devet točaka, sedam od kojih su mjerila učestalosti, a druge dvije točke spolni partneri ovisno o rodu. Ispitanicima je postavljeno pitanje: „Koliko ste puta u zadnjoj godini…“ gledali televiziju neprekidno duže od 3 sata, konzumirali marihuanu, pušili, konzumirali alkohol i konzumirali alkohol s namjerom opijanja. Odgovori (0–5) su bili u rasponu od „nikad“ do „svaki dan ili gotovo svaki dan“. Ispitanicima su također postavljena pitanja jesu li ikad uhićeni i jesu li ikad osuđeni ili priznali krivnju za bilo kakve optužbe osim manjih prometnih prekršaja. Odgovori na ova dva pitanja bili su u rasponu od 0 (ne, nikad) do 3 (da, više puta). Postavljena su dva pitanja o broju spolnih partnera ispitanika (muškaraca i žena) na sljedeći način: „S koliko ste različitih žena imali spolne odnose? To obuhvaća svaku ženu s kojom ste imali spolni odnos, čak i ako je to bilo samo jednom ili ako je niste dobro poznavali“. Isto pitanje je postavljeno o spolnim odnosima s muškarcima. Bilo je dvanaest mogućih odgovora: 0, 1, 2, 3, 4–6, 7–9, 10–15, 16–20, 21–30, 31–50, 51–99 i više od 100.

 

  • Analitički pristup

Moja analitička strategija je istaknuti razlike između osam skupina obiteljskih struktura/doživljaja na temelju 40 varijabli ishoda, kako bivarijantno (običnim T-testom), tako i multivarijantno, odgovarajućim regresijskim metodama specifičnima za pojedinu varijablu — logističkom, OLS, Poissonovom ili negativnom binominalnom metodom—i uključivanjem kontrola za dob, rasu/etničko podrijetlo i rod ispitanika, obrazovanje ispitanikove majke i percepciju dohotka obitelji iz koje ispitanik potječe, što je pristup usporediv s Rosenfeldovom (2010.) analizom razlika među djecom koja normalno napreduju kroz školu i preglednim člankom u kojem se ističu nalazi prvog vala istraživanja Add Health (Resnick i sur., 1997.). Pored toga, proveo sam kontrole na zlostavljanje, mjerilo za koje je postavljeno sljedeće pitanje: „Tijekom odrastanja, djeca i adolescenti obično doživljavaju negativne interakcije s drugima. Kažemo da je netko zlostavljan kad mu netko drugi ili skupina ljudi kaže ili učini nešto ružno ili neugodno. Međutim, svađu ili sukob dvije osobe ne smatramo zlostavljanjem. Sjećate li se je li Vas netko zlostavljao ili Vas je zlostavljala skupina ljudi, na način da još uvijek imate živa negativna sjećanja o tome?’’

Konačno, država u kojoj ispitanik trenutačno živi je kodirana na ljestvici (1–5) ovisno o tome koliko su ekspanzivni ili restriktivni propisi koji tamo vrijede o homoseksualnim brakovima i zakonskim pravima istospolnih parova (u studenomu 2011.). Najnovija istraživanja ukazuju da političke realnosti na razini savezne države vezane uz prava homoseksualaca mogu značajno oblikovati živote stanovnika homoseksualne ili biseksualne orijentacije (Hatzenbuehler i sur., 2009.; Rostosky i sur., 2009.). Ova shema kodiranja posuđena je iz pokušaja Los Angeles Timesa da se mapira vremenska crta ostvarenih prava za homoseksualne zajednice na razini savezne države. Modificirao sam je tako da ljestvica umjesto 10 sadrži 5 točaka (Times Research Reporting, 2012.). Državu u kojoj ispitanik trenutačno živi klasificirao sam u jednu od pet skupina:

  • 1 = izmjena ustava kojom se zabranjuju homoseksualni brakovi i/ili druga zakonska prava
  • 2 = zakonska zabrana homoseksualnih brakova i/ili drugih zakonskih prava
  • 3 = nema posebnih zakona/zabrana i/ili građanska partnerstva su legalna
  • 4 = zakonita su građanska partnerstva s opsežnim mjerama zaštite i/ili se priznaju drugdje sklopljeni homoseksualni brakovi
  • 5 = zakonite su građanske zajednice i/ili homoseksualni brakovi

Svakom pojedinom slučaju u uzorku NFSS-a dodijeljena je statistička težina na temelju nacrta uzorkovanja i vjerojatnosti da će biti izabran, čime se osigurava uzorak koji je nacionalno reprezentativan za odrasle Amerikance u dobi od 18 do 39 godina. Ove statističke težine uzoraka su primijenjene u svim ovdje prikazanim statističkim postupcima, osim ako je navedeno drukčije.

 

Regresijski modeli pokazali su tek nekoliko vrijednosti koje nedostaju (N < 15) na kovarijatima. Ovaj široki pregledni pristup, koji je primjeren za uvođenje novog skupa podataka, pruža temelj za buduće, usredotočenije analize ishoda koje ovdje proučavam. Konačno, postoji puno više načina određivanja obiteljske strukture i doživljaja obitelji - i promjena u njima - od onih koje sam ovdje primijenio. Drugi će procijeniti takva grupiranja drukčije i primijeniti druge pristupe za provjeru razlika među skupinama u neosporno velikom rasponu mjerila ishoda. Bio bih nemaran kad bih ovdje tvrdio da postoji uzročno-posljedična veza, jer bih za dokumentiranje da određeni doživljaj obitelji iz koje osoba potječe - ili spolne veze jednog od roditelja - uzrokuje određene ishode kod odrasle djece, trebao ne samo dokumentirati postojanje međuodnosa između takvog doživljaja obitelji iz koje osoba potječe nego i to da nema drugih vjerojatnih faktora koji bi mogli biti uzrok suboptimalnih ishoda. Namjera moje analize je puno skromnija: procijeniti prisutnost jednostavnih razlika među skupinama i - uz dodavanje više kontrolnih varijabli - ocijeniti koliko su snažne te razlike među skupinama.  

  1. Rezultati

 

  • Usporedbe s očuvanim biološkim obiteljima (OBO)

U tablici 2 prikazani su srednji rezultati 15 dihotomnih varijabli ishoda, koji se mogu čitati kao jednostavni postotci, razvrstani po osam ranije opisanih skupina različitih obiteljskih struktura/doživljaja obitelji. Kao i u tablicama 3 i 4, brojevi označeni masnim tiskom ukazuju da se procjena skupine statistički razlikuje od mladih punoljetnika iz očuvanih bioloških obitelji, što se razaznaje osnovnim T-testom (p < 0,05). Brojevi označeni zvjezdicom (*) ukazuju da se procjena dihotomne varijable skupine iz modela logističke regresije (nije prikazano) statistički značajno razlikuje od OBO, nakon kontrola za ispitanikovu dob, spol, rasu/etničko podrijetlo, razinu obrazovanja majke, percepciju dohotka obitelji iz koje osoba potječe, iskustvo zlostavljanja u mladosti i otvorenosti države prebivališta ispitanika prema homoseksualcima. Na prvi pogled broj statistički značajnih razlika između ispitanika iz OBO i ispitanika iz drugih sedam tipova obiteljskih struktura/doživljaja obitelji je značajan i, u velikoj većini slučajeva, optimalni ishod - koji se može lako razlikovati - govori u prilog očuvanim biološkim obiteljima. Tablica 2 pokazuje 10 (od 15 mogućih) statistički značajnih razlika u jednostavnim t-testovima između OBO i LM (skupine ispitanika koji su izjavili da im je majka imala lezbijsku vezu), što je za jedan više od broja jednostavnih razlika (9) između OBO s jedne strane i ispitanika iz obitelji samohranih roditelja te obitelji s pastorcima s druge strane. Sve osim jedne od tih veza su značajne u analizama logističke regresije kojima se suprotstavljaju LM i OBO (ispuštena kategorija).

Počevši s vrha tablice 2, stope brakova LM i HO (ispitanika koji su izjavili da im je otac bio u homoseksualnoj vezi) su statistički usporedive s OBO, dok je stopa izvanbračnih zajednica kod LM značajno viša nego kod OBO (24 % prema 9 %). Šezdeset i devet (69) posto LM i 57 % HO je izjavilo da je njihova obitelj u nekom trenutku tijekom njihova odrastanja dobivala socijalnu pomoć, u usporedbi sa 17 % iz OBO; 38 % LM je izjavilo da trenutačno dobivaju neki oblik socijalne pomoći, u usporedbi s 10 % OBO. Malo manje od polovice svih OBO izjavilo je da su trenutačno zaposleni na puno radno vrijeme, u

 

Tablica 2

Srednji rezultati izabranih dihotomnih varijabli ishoda, NFSS (može se čitati kao postotak, npr. 0,42 = 42%).

 

OBO (očuv. bio ob.) LM

(majka lezbijka)

GF

(otac homo.)

Usvojen od nepoznatih Kasniji razvod (>18) Pastorak Samo- hrani r. Svi ostali
Trenutačno u braku 0,43 0,36 0,35 0,41 0,36* 0,41 0,37 0,39
Trenutačno u izvanbračnoj zajednici 0,09 0,24* 0,21 0,07^ 0,31* 0,19* 0,19* 0,13
Obitelj dobivala socijalnu pomoć 0,17 0,69* 0,57* 0,12^ 0,47*^ 0,53*^ 0,48*^ 0,35^
Trenutačno dobiva socijalnu pomoć 0,10 0,38* 0,23 0,27* 0,31* 0,30* 0,30* 0,23*
Trenutačno zaposlen na puno r. v. 0,49 0,26* 0,34 0,41 0,42 0,47^ 0,43^ 0,39
Trenutačno nezaposlen 0,08 0,28* 0,20 0,22* 0,15 0,14 0,13^ 0,15
Glasovao na zadnjim izborima 0,57 0,41 0,73*^ 0,58 0,63^ 0,57^ 0,51 0,48
Nedavno imao suicidne misli 0,05 0,12 0,24* 0,07 0,08 0,10 0,05 0,09
Nedavno ili trenutačno na terapiji 0,08 0,19* 0,19 0,22* 0,12 0,17* 0,13* 0,09
Izjašnjava se potpuno heteroseks. 0,90 0,61* 0,71* 0,82^ 0,83^ 0,81*^ 0,83*^ 0,82*^
U istospolnoj je vezi 0,04 0,07 0,12 0,23 0,05 0,13* 0,03 0,02
Počinio preljub u braku/izvanbr. zaj. 0,13 0,40* 0,25 0,20 0,12^ 0,32* 0,19^ 0,16^
Imao spolno prenosivu infekciju 0,08 0,20* 0,25* 0,16 0,12 0,16* 0,14* 0,08
Seksualno ga dodirivao roditelj/odrasli 0,02 0,23* 0,06^ 0,03^ 0,10* 0,12* 0,10* 0,08*^
Prisiljen na spolni odnos protiv volje 0,08 0,31* 0,25* 0,23* 0,24* 0,16* 0,16*^ 0,11^

Masno otisnuta slova ukazuju da se prikazani srednji rezultati statistički značajno razlikuju od OBO (trenutačno očuvana biološka obitelj sastavljena od oca i majke, stupac 1) bez dodatnih kontrola.

Zvjezdica (*) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između koeficijenta pojedine skupine i koeficijenta OBO, s kontrolom za dob, spol, rasu/etničko podrijetlo ispitanika, razinu obrazovanja majke, percepciju dohotka kućanstva tijekom odrastanja, iskustvo zlostavljanja u mladosti i otvorenost države prebivališta prema homoseksualcima, derivacijom iz modela logističke regresije (nije prikazano). Obrnuta kvačica (^) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između srednje vrijednosti za skupinu i srednje vrijednosti LM (stupac 2), bez dodatnih kontrola.     Tablica 3 Srednje vrijednosti izabranih kontinuiranih varijabli ishoda, NFSS.  

OBO (očuv. bio ob.) LM (majka lezbijka) GF (otac homo.) Usvojen od nepoznatih Kasniji razvod (>18) Pastorak Samohrani roditelj Svi ostali
Obrazovno postignuće 3,19 2,39* 2,64* 3,21^ 2,88*^ 2,64* 2,66* 2,54*
Sigurnost obitelji iz koje potječe 4,13 3,12* 3,25* 3,77*^ 3,52* 3,52*^ 3,58*^ 3,77*^
Negativni utjecaj obitelji 2,30 3,13* 2,90* 2,83* 2,96* 2,76* 2,78* 2,64*^
Bliskost s biološkom majkom 4,17 4,05 3,71* 3,58 3,95 4,03 3,85* 3,97
Bliskost s biološkim ocem 3,87 3,16 3,43 3,29* 3,65 3,24* 3,61
Zdravstveno stanje koje navodi 3,75 3,38 3,58 3,53 3,46 3,49 3,43* 3,41
Opće zadovoljstvo koje navodi 4,16 3,89 3,72 3,92 4,02 3,87* 3,93 3,83
Indeks depresije CES-D 1,83 2,20* 2,18* 1,95 2,01 1,91^ 1,89^ 1,94^
Ljestvica privrženosti (oslanjanje) 2,82 3,43* 3,14 3,12* 3,08^ 3,10*^ 3,05^ 3,02^
Ljestvica privrženosti (tjeskoba) 2,46 2,67 2,66 2,66 2,71 2,53 2,51 2,56
Ljestvica impulzivnosti 1,90 2,03 2,02 1,85 1,94 1,86^ 1,82^ 1,89
Razina dohotka obitelji 8,27 6,08 7,15 7,93^ 7,42^ 7,04 6,96 6,19*
Indeks kvalitete trenutačne veze 4,11 3,83 3,63* 3,79 3,95 3,80* 3,95 3,94
Problemi u trenutačnoj vezi 2,04 2,35 2,55* 2,35 2,43 2,35* 2,26* 2,15

Masno otisnuta slova ukazuju da se prikazani srednji rezultati statistički značajno razlikuju od OBO (trenutačno očuvana biološka obitelj sastavljena od oca i majke, stupac 1) bez dodatnih kontrola.

Zvjezdica (*) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između koeficijenta pojedine skupine i koeficijenta OBO, s kontrolom za dob, spol, rasu/etničko podrijetlo ispitanika, razinu obrazovanja majke, percepciju dohotka kućanstva tijekom odrastanja, iskustvo zlostavljanja u mladosti i otvorenost države prebivališta prema homoseksualcima, derivacijom iz modela logističke regresije (nije prikazano). Obrnuta kvačica (^) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između srednje vrijednosti za skupinu i srednje vrijednosti LM (stupac 2), bez dodatnih kontrola.   Tablica 4

Srednji rezultat izabranih varijabli ishoda broja događaja, NFSS.
OBO (očuv. LM (majka GF (otac homo Usvojen od Kasniji Pastorak Samo- Svi
bio. obitelj) lezbijka) -seksualac) nepoznatih razvod (>18) hrani r. ostali
Učestalost konzumiranja marihuane                        1,32 1,84* 1,61 1,33^ 2,00* 1,47 1,73* 1,49
Učestalost konzumiranja alkohola                            2,70 2,37 2,70 2,74 2,55 2,50 2,66 2,44
Učestalost konzum, alkohola radi opijanja            1,68 1,77 2,14 1,73 1,90 1,68 1,74 1,64
Učestalost pušenja                                                            1,79 2,76* 2,61* 2,34* 2,44* 2,31* 2,18* 1,91^
Učestalost gledanja televizije                                         3,01 3,70* 3,49 3,31 3,33 3,43* 3,25 2,95^
Učestalost uhićenja                                                          1,18 1,68* 1,75* 1,31^ 1,38 1,38*^ 1,35*^ 1,34*^
Učestalost priznanja krivnje za kazneno djelo   1,10 1,36* 1,41* 1,19 1,30 1,21* 1,17*^ 1,17^
Broj ženskih partnera (među ženama)                     0,22 1,04* 1,47* 0,47^ 0,96* 0,47*^ 0,52*^ 0,33^
Broj ženskih partnera (među muškarcima)            2,70 3,46 4,17 3,24 3,66 3,85* 3,23 3,37
Broj muških partnera (među ženama)                     2,79 4,02* 5,92* 3,49 3,97* 4,57* 4,04* 2,91^
Broj muških partnera (među muškarcima)            0,20 1,48* 1,47* 0,27 0,98* 0,55 0,42 0,44

Masno otisnuta slova ukazuju da se prikazani srednji rezultati statistički značajno razlikuju od OBO (trenutačno očuvana biološka obitelj sastavljena od oca i majke, stupac 1) bez dodatnih kontrola.

Zvjezdica (*) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između koeficijenta pojedine skupine i koeficijenta OBO, s kontrolom za dob, spol, rasu/etničko podrijetlo ispitanika, razinu obrazovanja majke, percepciju dohotka kućanstva tijekom odrastanja, iskustvo zlostavljanja u mladosti i otvorenost države prebivališta prema homoseksualcima, derivacijom iz modela logističke regresije (nije prikazano). Obrnuta kvačica (^) pored procjene ukazuje na statistički značajnu razliku (p < 0,05) između srednje vrijednosti za skupinu i srednje vrijednosti LM (stupac 2), bez dodatnih kontrola. usporedbi s 26 % LM. Dok je samo 8 % ispitanika iz OBO reklo da su trenutačno nezaposleni, isto je odgovorilo 28 % ispitanika s LM. Kod LM je statistički bilo manje vjerojatno nego kod OBO da su 2008. glasovali na predsjedničkim izborima (41 % u odnosu na 57 %) i više od dvaput vjerojatnije—19 % u odnosu na 8 %—da trenutačno idu (ili su ranije išli) na savjetovanje ili terapiju „zbog problema vezanog uz tjeskobu, depresiju, veze, itd.“, što je ishod značajno različit nakon uključivanja kontrolnih varijabli. U skladu s više nedavnim istraživanja, NFSS otkriva da su djeca majki lezbijki otvorenija prema istospolnim vezama (Biblarz i Stacey, 2010.; Gartrell i sur., 2011.a,b; Golombok i sur., 1997.). Iako se statistički ne razlikuju od većine drugih skupina u sadašnjim istospolnim vezama, puno su manje skloni identificirati se u potpunosti kao heteroseksualci (61 % u odnosu na 90 % ispitanika iz OBO). Isto vrijedi i za ispitanike iz skupine HO – mlade punoljetnike koji su izjavili da im je otac imao vezu s drugim muškarcem: 71 % njih se identificiralo u potpunosti kao heteroseksualci. Druge razlike vezane uz spolnost su zamjetne u skupini LM: veći udio kćeri čije su majke lezbijke izjavio je da „ih spolno ne privlače ni muškarci ni žene“ nego što je slučaj s ijednom drugom skupinom obiteljske strukture koje su ovdje ocjenjivane (4,1 % ispitanika ženskog spola iz LM skupine, u odnosu na 0,5 % ispitanika ženskog spola iz skupine OBO, nije prikazano u tablici 2). Nije sasvim jasno zašto su mladi maloljetnici čije su majke lezbijke skloniji doživljavati privlačnost s osobama istog spola i takvo ponašanje, kao i izjavljivati svoju aseksualnost, ali činjenica je da to čine čini se konzistentnom kroz različita istraživanja. Uzimajući u obzir da niže stope heteroseksualnosti karakteriziraju druge tipove obiteljske strukture/doživljaja obitelji u istraživanju NFSS, kao što jasno pokazuje tablica 2, odgovor se vjerojatno ne nalazi samo u spolnoj orijentaciji roditelja, nego i u uspješnom modelu uloga suprotnih spolova, odnosno njegovu nedostatku ili nedovoljnoj prisutnosti.

Distinktivno je i spolno ponašanje unutar njihovih ljubavnih veza: dok je 13 % ispitanika iz skupine OBO izjavilo da su imali spolni odnos s nekim drugim dok su bili u braku ili izvanbračnoj zajednici, isto je izjavilo 40 % iz skupine LM. Suprotno nedavnim, široko rasprostranjenim zaključcima Gartrella i sur. (2011.a,b) o nepostojanju spolne viktimizacije u podacima istraživanja NLLFS, 23 % iz LM skupine odgovorilo je potvrdno na pitanje „je li Vas roditelj ili odrasli skrbnik ikad dotaknuo na seksualan način, prisilio Vas da ga dotaknete na takav način ili Vas prisilio na spolne odnose“, dok je potvrdan odgovor u skupini OBO dalo samo 2 % ispitanika. Budući da su takve izjave češće kod žena nego kod muškaraca, dijelim analize po spolu (nije prikazano). Među ispitanicima ženskog spola, 3 % iz skupine OBO je navelo spolni kontakt/viktimizaciju od strane roditelja (ili odraslog skrbnika), što je dramatično ispod 31 % koliko je ispitanika tako odgovorilo u skupini LM. Potvrdan odgovor na to pitanje dalo je malo manje od 10 % ispitanika ženskog spola iz skupine HO, što je značajno drukčija procjena od skupine OBO.

Potpuno je moguće, međutim, da je spolnu viktimizaciju mogao počiniti biološki otac ispitanika iz skupine LM, čime je potaknuo majku na napuštanje zajednice i – u nekom trenutku u budućnosti – ulazak u istospolnu vezu. Pomoćne (neponderirane) analize istraživanja NFSS, u kojima se ispitanike pitalo koliko su imali godina kod nastupa prvog incidenta (i mogu se usporediti s kalendarom strukture kućanstva, u kojem se dokumentira tko je živio u kućanstvu svake godine do trenutka kad su navršili 18 godina) otkrivaju tu mogućnost, do određene točke: 33 % ispitanika iz skupine LM koji su izjavili da ih je spolno viktimizirao roditelj ili odrasli skrbnik izjavilo je da su živjeli i sa svojim biološkim ocem u godini nastupa prvog incidenta. Drugih 29 % viktimiziranih ispitanika iz skupine LM navelo je da nikad nisu živjeli sa svojim biološkim ocem. Malo manje od 34 % ispitanika iz skupine LM koji su rekli da su u nekom trenutku živjeli s majčinom istospolnom partnericom navelo je prvi incident u dobi jednakoj ili većoj od one u kojoj su počeli živjeti s majčinom partnericom. Oko 13 % viktimiziranih ispitanika iz skupine LM izjavilo je da su živjeli s muškim ili ženskim udomiteljem u godini u kojoj je nastupio prvi incident. Drugim riječima, nema očiglednog trenda u pogledu trenutka prve viktimizacije i vremena kad je ispitanik mogao živjeti s biološkim ocem ili majčinom istospolnom partnericom, niti ukazujemo tko je najvjerojatnije viktimizirao ispitanika. Određenu mogućnost pojašnjenja nudi buduće istraživanje kalendara detaljne strukture kućanstva iz istraživanja NFSS.

Viša stopa spolne viktimizacije u skupini LM nije jedina procjena povećane viktimizacije. Još jedno općenitije pitanje o prisili na spolne odnose: „Jeste li ikad fizički prisiljeni na bilo kakvu vrstu spolne aktivnosti protiv svoje volje“ također pokazuje značajne razlike između skupina OBO i LM (i HO). Pitanje o prisilnim spolnim odnosima je postavljeno prije pitanja o spolnom kontaktu s roditeljem ili drugom odraslom osobom i moglo je obuhvaćati incidente te vrste ali, po brojevima, jasno obuhvaća i dodatne okolnosti. Trideset i jedan posto iz skupine LM je navelo da su u nekom trenutku u životu bili prisiljeni na spolne odnose protiv svoje volje, u usporedbi s 8 % iz skupine OBO i 25 % iz skupine HO. Među ispitanicima ženskog spola, 14 % iz skupine OBO izjavilo je da su prisiljavani na spolne odnose, u usporedbi s 46 % iz skupine LM i 52 % iz skupine HO (pri čemu su rezultati za LM i HO statistički značajno različiti od onih koje su naveli iz skupine OBO).

Iako sam do sada naveo nekoliko razlika između skupina OBO i HO – ispitanika koji su izjavili da im je otac bio u homoseksualnoj vezi – manje je statistički značajnih razlika koje se mogu zabilježiti između skupina OBO i HO nego između OBO i LM, što možda jest, a možda i nije djelomično uzrokovano činjenicom da je u NFSS-u sudjelovao manji uzorak ispitanika s homoseksualnim očevima, pa je i vjerojatnost života s ocem dok je bio u homoseksualnoj vezi puno manja. Samo šest od 15 mjerila iz tablice 2 pokazuje statistički značajne razlike u regresijskim modelima (ali samo jedan u bivarijantnom okruženju). Nakon uključivanja kontrola, kod djece homoseksualnog oca postojala je veća statistička vjerojatnost (od djece iz skupine OBO) da će tijekom odrastanja dobivati socijalnu pomoć, da su na zadnjim izborima glasovali, da su nedavno imali suicidne misli, da su nekad imali spolno prenosivu infekciju, da su doživjela prisilu na spolne odnose te je kod njih bila manja vjerojatnost da će se identificirati kao potpuno heteroseksualni. Dok su se drugi ishodi koje su naveli ispitanici iz skupine HO često razlikovali od onih iz skupine OBO, statistički značajne razlike nisu tako redovno uočavane.

Iako je moja pažnja prvenstveno usmjerena na razlike među skupinama OBO, LM i HO, vrijedno je spomena da nisu samo ispitanici iz skupine LM pokazali brojne razlike u odnosu na OBO. Ispitanici koji su živjeli kao pastorci ili sa samohranim roditeljem pokazali su devet jednostavnih razlika u tablici 2. Pored ispitanika iz skupine HO, usvojeni ispitanici pokazali su najmanje jednostavnih razlika (tri).

Tablica 3 sadrži srednje rezultate 14 kontinuiranih ishoda. Kao i u tablici 2, masno otisnuta slova ukazuju na jednostavne statistički značajne razlike u ishodima kod mladih punoljetnih ispitanika iz očuvanih bioloških obitelji (OBO), dok zvjezdica označava regresijski koeficijent (modeli nisu prikazani) značajno različit od skupine OBO nakon niza kontrola. U skladu s tablicom 2, osam procjena za skupinu LM je statistički različito od skupine OBO. Pet od osam razlika je značajno kao regresijske procjene. Mlada punoljetna djeca žena koje su bile u lezbijskim vezama imaju slabije rezultate kod obrazovnih postignuća, sigurnosti obitelji iz koje potječu, negativnog utjecaja obitelji, indeksa CES-D (depresije), jedne od dvije ljestvice privrženosti i navode slabije zdravstveno stanje i manje prihode kućanstva nego ispitanici iz očuvanih bioloških obitelji te češće smatraju da je njihova sadašnja ljubavna veza u poteškoćama.

Mladi punoljetni ispitanici iz skupine HO jednako tako se statistički razlikuju od ispitanika iz OBO u sedam od 14 kontinuiranih ishoda, a svi ti ishodi su značajno različiti kad se procjenjuju u regresijskim modelima. Kad se stave u kontrast sa skupinom OBO, ispitanici iz skupine HO izjavljuju da imaju skromnija obrazovna postignuća, slabije ocjenjuju sigurnost obitelji iz koje potječu i imaju lošiji indeks negativnog utjecaja, manje bliskosti s biološkom majkom, veću depresiju, slabiji rezultat indeksa kvalitete sadašnje (ljubavne) veze i češće smatraju da im je sadašnja ljubavna veza u poteškoćama.

Kao i u tablici 2, ispitanici koji su izjavili da žive kao pastorci ili sa samohranim roditeljem pokazuju brojne jednostavne statističke razlike u odnosu na skupinu OBO – u devet odnosno 10 od 14 ishoda – od kojih većina ostaje značajna  u regresijskim modelima. Usvojeni ispitanici se razlikuju samo u četiri od 14 ishoda (tri od kojih su i daje značajna nakon uvođenja kontrola).

U tablici 4 su prikazani srednji rezultati za devet događaja, razvrstanih u osam skupina obiteljske strukture/doživljaja obitelji. U istraživanju NFSS svim su ispitanicima postavljena pitanja o iskustvima s muškim i ženskim spolnim partnerima, ali ih ovdje objavljujem posebno po spolu. Ispitanici iz skupine LM navode statistički veću konzumaciju marihuane, češće pušenje, češće gledanje televizije, češća uhićenja i priznanja krivnje za kaznena djela te—među ženama—veći broj i ženskih i muških partnera nego ispitanici iz skupine OBO. Ispitanici ženskog spola iz skupine LM naveli su u prosjeku malo više od jedne spolne partnerice u životu, kao i četiri muška partnera, nasuprot ispitanicima ženskog spola iz skupine OBO (0,22 odnosno 2,79). Ispitanici muškog spola iz skupine LM navode u prosjeku 3,46 partnerica i 1,48 partnera, u usporedbi s 2,70 odnosno 0,20 kod muških ispitanika iz skupine OBO. Međutim, samo broj muških partnera među muškarcima pokazuje značajne razlike (nakon uključenja kontrola).

Među ispitanicima iz skupine HO pojavljuju se samo tri bivarijantne razlike. Međutim, nakon regresijskih kontrola pojavljuje se šest razlika: kod njih je veća vjerojatnost da će pušiti nego ispitanici iz skupine OBO, kao i vjerojatnost uhićenja, priznanja krivnje za kaznena djela te je veći broj spolnih partnera (osim partnerica muških ispitanika iz skupine HO). Usvojeni ispitanici nisu pokazali nikakve jednostavne razlike u odnosu na skupinu OBO, dok djeca iz obitelji s pastorcima i djeca samohranih roditelja pokazuju šest značajnih razlika u odnosu na mlade punoljetnike iz očuvanih bioloških obitelji s ocem i majkom.

Iako sam puno manje pažnje posvetio većini drugih skupina čije se procjene također pojavljuju u tablicama 2–4, vrijedno je spomena koliko se rijetko procjene mladih punoljetnika koje su kao djecu usvojili nepoznati ljudi (prije dobi od 2 godine) statistički razlikuju od djece iz očuvanih bioloških obitelji. Oni pokazuju najmanje jednostavnih značajnih razlika – sedam – kroz 40 procjenjivanih ishoda. Uzimajući u obzir da su takva usvojenja obično rezultat značajne auto-selekcije, ne bi trebalo čuditi da pokazuju manje razlika u odnosu na OBO.

Ukratko, u 25 od 40 ishoda postoje jednostavne statistički značajne razlike između skupina OBO i LM, tj. onih čije su majke bile u istospolnoj vezi. Nakon provedenih kontrola postoje 24 takve razlike. Postoje 24 jednostavne razlike između OBO i obitelji s pastorcima, a 24 statistički značajne razlike nakon kontrola. Među samohranim (heteroseksualnim) roditeljima postoji 25 jednostavnih razlika prije kontrola i 21 nakon kontrola. Između skupina HO i OBO postoji 11 odnosno 19 takvih razlika.

 

  • Sažetak razlika između skupine LM i drugih obiteljskih struktura/doživljaja obitelji

Istraživači ponekad odluče procjenjivati ishode djece homoseksualnih roditelja uspoređujući ih ne izravno sa stabilnim heteroseksualnim brakovima nego s drugim tipovima kućanstava, budući da je često slučaj – a to svakako vrijedi za istraživanje NFSS—da je homoseksualni roditelj prvo formirao heteroseksualnu zajednicu prije javne objave svoje homoseksualnosti i raspada te zajednice (Tasker, 2005.). Stoga je usporedba djece tih roditelja s onima koji nisu doživjeli raspad zajednice nedvojbeno nepravedna. Međutim, NFSS omogućuje istraživačima usporedbu ishoda kroz niz drugih tipova povijesti obiteljske strukture. Iako ovdje ne istražujem u dubinu sve statistički značajne razlike između skupina LM, HO i drugih skupina pored OBO, vrijedi nekoliko općih opažanja.

Od 239 mogućih razlika između skupina – ne brojeći razlike sa Skupinom 1 (OBO) koje su već ranije opisane—mladi punoljetnici koji su djeca majki lezbijki pokazuju 57 (ili 24 % od ukupno mogućih) razlika koje su značajne na razini p < 0,05 (u tablici 2–4 to je označeno obrnutom kvačicom) i 44 (ili 18 % od ukupnih)( koje su značajne nakon kontrola (nije prikazano). Većina tih razlika je u suboptimalnim smjerovima, što znači da skupina LM pokazuje lošije ishode. Mladi punoljetnici koji su djeca homoseksualnih očeva, s druge strane, pokazuju samo 11 (ili 5% od ukupno mogućih) razlika između skupina koje su statistički značajne na razini p < 0,05, ali 24 (ili 10 % od ukupnih) koje su značajne nakon kontrola (nije prikazano). U NFSS-u dakle mladi punoljetnici koji su djeca majki koje su imale lezbijsku vezu pokazuju više značajnih razlika u odnosu na druge ispitanike nego djeca homoseksualnog oca. To može biti posljedica istinski različitih doživljaja njihovih obiteljskih tranzicija, manje veličine uzorka djece homoseksualnih muškaraca ili relativno rjeđeg iskustva života samo s homoseksualnim ocem (samo 42 % tih ispitanika je navelo da je ikad živjelo s ocem dok bio u istospolnoj vezi, u usporedbi s 91 % koji su izjavili da su živjeli s majkom dok je bila u istospolnoj vezi).  

  1. Rasprava

Koliko se punoljetna djeca muškaraca i žena koji održavaju istospolne (tj. homoseksualne) ljubavne veze razlikuju od drugih, ako se procjenjuju na temelju procjena slučajnog uzorka na bazi populacije? Odgovor, kao što bi se moglo i očekivati, ovisi o tome s kim ih se uspoređuje. Ako se uspoređuju s djecom koja su odrasla u biološki očuvanim obiteljima s majkom i ocem, djeca žena koje imaju istospolnu vezu čine se uočljivo različitima na temelju brojnih ishoda, uključujući i mnoge koji su očigledno suboptimalni (poput obrazovanja, depresije, zaposlenosti ili konzumiranja marihuane). U 25 od 40 ishoda (ili 63 %) koji se ovdje ocjenjuju, postoje bivarijantne statistički značajne (p < 0,05) razlike između djece iz očuvanih obitelji s majkom i ocem i onih čija je majka imala lezbijsku vezu. U 11 od 40 ovdje ocjenjivanih ishoda (ili 28 %) postoje bivarijantne statistički značajne (p < 0,05) razlike između djece iz očuvanih obitelji s majkom i ocem i onih čiji je otac imao homoseksualnu vezu. Stoga razlike postoje u obje usporedbe, ali svaka metoda analize pokazuje puno više razlika u usporedbama između mladih punoljetnika koji su djeca iz OBO i djeca LM nego između OBO i HO. Iako NFSS može najbolje oslikati ono što bi se moglo nazvati „ranija generacija“ djece istospolnih roditelja i među njih uključuje i mnoge koji su svjedočili raspadu heteroseksualne zajednice, osnovne statističke usporedbe između ove skupine i one drugih obitelji, posebno očuvanih bioloških obitelji s majkom i ocem, ukazuju da stvarno postoje značajne razlike u mnogim ishodima. To nije u skladu s tvrdnjama o „nepostojanju razlika“ iz istraživanja u kojima su se upotrebljavali daleko manji uzorci od ovoga. Goldberg (2010.) dobro tvrdi da su mnoga dosadašnja istraživanja provedena primarno usporedbom djece heteroseksualnih razvedenih osoba i razvedenih majki lezbijki, što je potencijalno moglo uzrokovati da korozivno djelovanje roditeljskog razvoda promatrači pogrešno pripisuju roditeljskoj spolnoj orijentaciji. Njezino upozorenje je ispravno i NFSS ga ne može u potpunosti ublažiti. Ipak, u usporedbi s drugim mladim punoljetnicima koji su doživjeli obiteljske tranzicije i čiji su roditelji zasnovali nove ljubavne veze – npr. obitelji s pastorcima – djeca majki lezbijki čine se (statistički) značajno različitima u malo manje od 25 % slučajeva (i obično u suboptimalnom smjeru). Bez obzira na to, kod djece majki koje su u istospolnim vezama  manja je tendencija razlikovanja od djece iz obitelji s pastorcima i djece samohranih roditelja nego od djece iz očuvanih bioloških obitelji.

Zašto postoji odstupanje između rezultata ovog istraživanja i rezultata mnogih prethodnih istraživanja? Odgovor je djelomično u malim ili neprobabilističkim uzorcima na koje se često oslanjalo u gotovo svim prethodnim istraživanjima – vrlo vjerojatno su podcijenili broj i značaj stvarnih razlika između djece majki lezbijki (i, u manjoj mjeri, homoseksualnih očeva) i djece iz drugih tipova obitelji. Iako su začetnici tih istraživanja općenito i primjerno potvrdili njihova ograničenja, u praksi se – budući da su često to jedina istraživanja koja se provode – s njihovim rezultatima postupa tako kao da pružaju informacije o doživljavanju homoseksualnih obitelji općenito. Međutim, ovo istraživanje, koje se temelji na rijetko velikom probabilističkom uzorku, pokazuje daleko veću raznovrsnost doživljaja lezbijskog majčinstva (i u manjoj mjeri homoseksualnog očinstva) nego što je do sada potvrđena ili shvaćena.

Budući da su svojstva uzorka djece iz skupina LM i HO u NFSS-u blizu njihovih procjena ponuđenih od demografa primjenom istraživanja American Community Study, jedan od zaključaka iz ovdje danih analiza je vrijedan: problem pristranog izbora uzorka u brojnim istraživanjima homoseksualnog roditeljstva nije slučajan, ali vjerojatno je dubok i u najboljem slučaju baca sumnju na mogućnost mnogih dosadašnjih istraživanja da ponude valjana tumačenja prosječnog doživljaja obitelji kod djece homoseksualnih roditelja. Mnoga istraživanja na temelju metode snježne grude umjesto toga su bacila svjetlo na iznadprosječne doživljaje obitelji.

Iako istraživanja obiteljske strukture često pronalaze barem skromne prednosti za djecu iz brakova bioloških roditelja, neki znanstvenici pripisuju značajan dio tih koristi razlikama u socioekonomskom statusu između roditelja u braku i onih u drugim tipovima odnosa (Biblarz i Raftery, 1999.). Iako to vjerojatno vrijedi i za NFSS, ovdje predstavljeni rezultati kontrolirani ne samo za razlike u socioekonomskom statusu između obitelji iz kojih potječu, nego i za političko-geografske razlike, dob, spol, rasu/etničko podrijetlo te iskustvo zlostavljanja (navelo je 53 % ispitanika iz skupine LM, ali samo 35 % iz skupine OBO).

Jasno, oni ispitanici u NFSS-u koji su izjavili da su njihovi roditelji imali vezu s osobom istog spola vrlo su raznolika skupina: neki su doživjeli brojne tranzicije obitelji, a neki nisu. Neki njihovi roditelji možda su ostali u istospolnoj zajednici, dok drugi nisu. Neki se identificiraju kao homoseksualci, a drugi ne. Ovdje nisam detaljno istraživao raznolikost doživljaja obitelji, uzimajući u obzir preglednu narav ovog istraživanja. Međutim, bogatstvo istraživanja NFSS—koje ima godišnje kalendarske podatke za tranzicije obitelji od rođenja do dobi od 18 godina i od navršenih 18 godina do danas – omogućuje bliže ispitivanje mnogih navedenih pitanja.

Bez obzira na navedeno, tvrditi da je malo značajnih statističkih razlika između različitih ovdje procijenjenih skupina značilo bi izjaviti nešto što je empirijski netočno. Kao minimum ovdje predstavljene procjene na bazi populacije ukazuju da se puno više pažnje treba posvetiti stvarnoj raznolikosti između doživljaja homoseksualnog roditeljstva u Americi, kao što je dugo bio slučaj među heteroseksualnim obiteljima. Ishodi za djecu u stabilnim, „planiranim“ homoseksualnim i biseksualnim obiteljima i onima koji su produkt prethodnih heteroseksualnih zajednica su vrlo vjerojatno specifični, na što možda ukazuju i zaključci ranijih istraživanja. Ipak, kako i dalje navode demografi homoseksualnosti u Americi – a NFSS naglašava – planirane homoseksualne i biseksualne obitelji čine samo dio (i to nepoznat dio) svih homoseksualnih i biseksualnih obitelji s djecom.

Čak i ako djeca u planiranim homoseksualnim i biseksualnim obiteljima pokazuju bolje ishode od onih iz propalih heteroseksualnih zajednica, one i dalje pokazuju smanjeni kontekst srodničkog altruizma (poput usvajanja, obitelji s pastorcima ili djeteta rođenog izvan braka), za koji se obično dokazalo da je, u prosjeku, rizičan za podizanje djece u usporedbi s biološkim roditeljstvom u braku (Miller i sur., 2000.). Ukratko, ako su istospolni roditelji sposobni podizati djecu bez razlika, unatoč srodničkih razlika, to bi značilo da su istospolni parovi sposobni za nešto što nisu sposobni heteroseksualni parovi u slučaju poočima i pomajke, usvojitelja i roditelja u izvanbračnom kontekstu – replicirati optimalno okruženje za podizanje djece koje nude domovi bioloških roditelja u braku (Moore i sur., 2002.). Istraživanja usredotočena na roditeljske uloge ili podjelu rada u kućanstvu u planiranim homoseksualnim i biseksualnim obiteljima neće pokazati – jer to u njima nije mjereno – kako ta djeca uspijevaju kao odrasle osobe.

Gore opisane usporedbe između skupina pokazuju i da ispitanici s majkom lezbijkom i oni s ocem homoseksualcem ne pokazuju uvijek usporedive ishode kao mladi punoljetnici. Iako je veličina uzorka s očevima homoseksualcima u NFSS-u bila skromna, ove analize ne potkrjepljuju nikakve općenite monolitne ideje o doživljajima istospolnog roditeljstva.

 

Iako NFSS snažno potkrjepljuje stajalište da postoje značajne razlike među mladim punoljetnicima koje su u uskoj korelaciji s roditeljskim ponašanjem, obiteljskim strukturama i doživljajima obitelji tijekom mladosti, ovdje nisam i neću nagađati o uzročno-posljedičnoj vezi, dijelom i stoga što podaci nisu optimalno uzeti za to, kao i zbog toga što je razmišljanje o uzročnosti za tako puno različitih vrsta ishoda daleko izvan opsega ostvarenja preglednog rukopisa poput ovoga. Usredotočene (i složenije) analize jedinstvenih ishoda, na temelju idiosinkratskih konceptualnih modela specifičnih za domenu, preporučuju se za znanstvenike koji žele pobliže ocijeniti funkcije koje broj, spol i spolno opredjeljenje roditelja može imati u životima mladih punoljetnika. Dakle, ne ukazujem na to da odrastanje s majkom lezbijkom ili ocem homoseksualcem uzrokuje suboptimalne ishode zbog spolne orijentacije ili spolnog ponašanja roditelja; moj stav je zapravo puno skromniji: skupine pokazuju brojne, značajne razlike, posebno u usporedbi s mladim punoljetnicima čiji biološki roditelji ostaju u braku.

Ostaje puno toga što se ovim člankom ne postiže, uključujući i pobliže proučavanje subpopulacija, razmatranje više ishoda i usporedbe između drugih skupina, kao i snažnije testove statističkog značaja – poput višestruke regresije s više brojnijih neovisnih varijabli ili slaganja rezultata sklonosti. To se NFSS-om želi potaknuti. Ovaj članak služi kao poziv na takvo istraživanje, kao i uvod u podatke te prednosti i mogućnosti njihova uzorkovanja i mjerenja. Buduća bi istraživanja u optimalnom slučaju obuhvaćala značajniji udio djece iz planiranih homoseksualnih obitelji, iako njihov relativno mali broj u NFSS-u ukazuje da će njihova pojava i u puno većim probabilističkim uzorcima u predvidljivoj budućnosti ostati rijetka. NFSS je, unatoč značajnom trudu na dobivanju prevelikog uzorka tih populacija slučajnim uzorkovanjem, ipak bilo primjereniji za istraživanje djece čiji su roditelji bili u homoseksualnoj vezi nakon što su bili u heteroseksualnoj zajednici. Ovaj uzorak mogao bi i danas ostati češći nego što brojni znanstvenici pretpostavljaju.

 

  1. Zaključak

Kao što dobro navode znanstvenici koji proučavaju istospolno roditeljstvo, istospolni parovi podižu i dalje će podizati djecu. Američki sudovi nalaze argumente protiv homoseksualnih brakova sve neuvjerljivijima (Rosenfeld, 2007.). Namjena ovog istraživanja nije ni narušavanje ni potvrđivanje bilo kakvih zakonskih prava u tom pogledu. Pravac u posljednjih 10 godina akademskog diskursa o homoseksualnim roditeljima ukazuje da je kod njih vrlo malo ili nimalo toga što se može negativno povezati s razvojem djece, dok postoji niz toga što bi moglo jedinstveno pozitivno. Međutim, ovdje objavljeni rezultati analize rijetko velikog probabilističkog uzorka dokazuju brojne i konzistentne razlike između mladih punoljetnika koji su naveli homoseksualno ponašanje kod majke (i u manjoj mjeri, kod oca) prije navršene dobi od 18 godina. Iako ranija istraživanja ukazuju da djeca iz planiranih homoseksualnih i biseksualnih obitelji usporedivo dobro uspijevaju, njihovi stvarni predstavnici među svim homoseksualnim i biseksualnim obiteljima u SAD-u mogli bi biti puno skromniji nego što se pretpostavlja istraživanjima na temelju prigodnih uzoraka.

Iako bi se rezultati navedeni u ovom istraživanju mogli djelomično objasniti nizom silnica koje su jedinstveno problematične za razvoj djece u homoseksualnim obiteljima – uključujući i nedostatak društvene podrške za roditelje, izloženost stresu zbog postojane stigme te skromne ili nikakve pravne sigurnosti za status njihovih roditeljskih i ljubavnih veza – empirijska tvrdnja da ne postoje nikakve zamjetne razlike nije održiva. Iako je zasigurno točno tvrditi da spolna orijentacija ili spolno ponašanje roditelja nema veze sa sposobnošću za kvalitetno roditeljstvo, ovdje procijenjeni podaci na temelju populacije dobiveni iz velikog, nacionalno reprezentativnog uzorka mladih u SAD-u ukazuju da bi navedeno moglo utjecati na stvarne doživljaje obitelji kod značajnog broja osoba.

Trebaju li djeca oca i majku koji su u braku da bi postali kvalitetne odrasle osobe? Ne, ako promatramo brojne anegdotalne primjere s kojima su svi u SAD-u upoznati. Osim toga, postoje brojni slučajevi u NFSS-u u kojima su se ispitanici pokazali otpornima i kao odrasli prevladali brojne tranzicije, bilo da se radi o smrti, razvodu, višestrukim ili raznolikim partnerima ili drugom braku roditelja. Ali NFSS također jasno pokazuje da je najveća vjerojatnost da djeca uspiju kao odrasli ljudi – u više stavki i kroz niz područja – ako cjelokupno djetinjstvo provedu s majkom i ocem koji su u braku, a posebno ako su roditelji i dalje u braku. Dok se udio očuvanih bioloških obitelji sastavljenih od majke i oca u SAD-u i dalje smanjuje, kao i do sada, to ukazuje na sve veće izazove unutar obitelji, ali i sve veću ovisnost o javnozdravstvenim organizacijama, socijalnoj pomoći iz saveznih i državnih izvora, psihoterapijskim resursima, programima za sprječavanje zloporabe opijata te kaznenopravnom sustavu.

 

Prilog A. Usporedba ponderiranih rezultata NFSS-a s paralelnim nacionalnim istraživanjima na izabranim demografskim varijablama i varijablama životnog stila kod odraslih osoba u SAD-u (u postocima)

 

NFSS 2011. NSYR NFSS 2011. Add Health NFSS 2011. NSFG CPS ASEC
N = 941 2007.–2008. N = 1123 2007–2008. N = 2988 2006.–2010. 2011.
(18–23) N = 2520

(18–23)

(24–32) N = 15.701

(24–32)

(18–39) N = 16.851

(18–39)

N = 58.788

(18–39)

Spol
M 52,6 48,3 47,3 50,6 49,4 49,8 50,4
Ž 47,4 51,7 52,8 49,4 50,6 50,2 49,6

 

 

Prilog A (nastavak)
NFSS 2011. NSYR NFSS 2011. Add Health NFSS 2011. NSFG CPS ASEC
N = 941 2007.–2008. N = 1123 2007.–2008. N = 2988 2006.–2010. 2011.
(18–23) N = 2520

(18–23)

(24–32) N = 15.701

(24–32)

(18–39) N = 16.851

(18–39)

N = 58.788

(18–39)

 

Dob

18–23 28,9 28,6 28,2
24–32 41,2 40,6 42,1
33–39 29,9 30,9 29,8
Rasa/etničko podrijetlo
bijelci, nisu Hispanci 54,2 68,3 60,2 69,2 57,7 61,6 59,6
crnci, nisu Hispanci 11,0 15,0 13,0 15,9 12,6 13,3 13,2
Hispanci 24,9 11,2 20,7 10,8 20,8 18,6 19,5
ostali (ili višestruko) 10,0 5,5 6,2 4,2 8,9 6,5 7,8
nisu Hispanci
Regija
Sjeveroistok 18,9 11,8 16,5 17,6 17,5
Srednji zapad 18,7 25,6 23,3 21,1 21,2
Jug 34,3 39,1 39,6 36,7 37,0
Zapad 28,2 23,5 20,6 24,6 24,4
Obrazovanje majke (prvostupnica ili više) 28,4 33,3 24,6 21,9 25,3 22,2
Obrazovanje ispitanika 5,3 3,8 33,7 30,0 26,5 24,2

(prvostupnik ili više)

 

Dohodak kućanstva

(trenutačno)
do 10.000 $ 21,0 9,7 5,6 11,9 9,5 5,7
10.000 – 19.999 $ 13,3 9,1 6,9 9,2 13,1 7,4
20.000 – 29.999 $ 11,6 10,3 10,1 10,5 13,5 9,5
30.000 – 39.999 $ 8,0 11,0 11,1 9,6 13,4 9,4
40.000 – 49.999 $ 6,5 12,8 11,8 9,9 8,5 9,1
50.000 – 74.999 $ 14,9 22,3 24,3 19,2 19,5 20,3
75.000 $ ili više 24,7 24,9 30,2 29,8 22,7 38,6
Je li imao spolne odnose 66,5 75,6 90,6 93,9 85,6 91,2
Nije bio u braku 89,3 92,8 45,7 50,0 51,7 52,3 54,4
Trenutačno u braku 8,0 6,9 44,9 44,6 40,6 39,2 37,9
Odlaženje u crkvu
jednom tjedno ili više 18,4 20,2 22,1 16,0 22,3 26,2
nikad 32,3 35,6 31,2 32,1 31,7 25,8
nije vjernik 21,1 24,7 22,5 20,2 22,0 21,7
Navodi zdravstveno stanje
loše 1,8 1,5 1,0 1,2 1,5 0,7
donekle dobro 8,4 9,2 11,0 7,9 10,7 5,3
dobro 28,7 26,7 37,6 33,5 33,9 24,9
vrlo dobro 39,6 37,5 35,7 38,2 37,3 40,9
izvrsno 21,5 25,2 14,8 19,1 16,7 28,3
Nikad ne pije alkohol 30,5 21,9 22,4 26,1 25,4 18,7

 

 

Prilog B. Izrada indeksa ishoda

 

  • Indeks CES-D (indeks depresije) (8 stavki, a = 0,87)

 

Od ispitanika je zatraženo da razmisle o prethodnih 7 dana i procijene koliko je često svaka od navedenih stavki vrijedila za njih. Kategorije odgovora bile su u rasponu od „nikad ili rijetko“ (0) do „uglavnom ili cijelo vrijeme“ (3). Neke stavke su reverzno kodirane za varijablu indeksa (npr. „Bili ste sretni.“):

  1. Smetalo Vam je nešto što Vam inače ne smeta.
  2. Niste se mogli osloboditi tuge, čak ni uz pomoć obitelji i prijatelja.
  3. Osjećali ste se jednako dobro kao i drugi.
  4. Bilo Vam je teško usredotočiti se na ono što radite.
  5. Bili ste deprimirani.
  6. Bili ste sretni.
  7. Uživali ste u životu.
  8. Bili ste tužni.

 

  • Kvaliteta sadašnje veze (6 stavki, a = 0,96)

 

Od ispitanika je zatraženo da procijene svoju sadašnju vezu. Kategorije odgovora bile su u rasponu od „izrazito se ne slažem“ do „izrazito se slažem“ (5):

  1. Naša veza je dobra.
  2. Moja veza s partnerom je vrlo zdrava.
  3. Naša veza je snažna.
  4. Veza s mojim partnerom me usrećuje.
  5. S partnerom se stvarno osjećam kao dio tima.
  6. Naša veza je gotovo savršena.

 

  • Sigurnost/zaštićenost u obitelji iz koje potječe (4 stavke, a = 0,90)

 

Od ispitanika je zatražena procjena opće atmosfere u obitelji tijekom odrastanja odgovorima na četiri izjave, pri čemu su kategorije odgovora bile u rasponu od „izrazito se ne slažem“ (1) do „izrazito se slažem“ (5):

  1. Odnosi u mojoj obitelji bili su sigurni, zaštićeni i izvor utjehe.
  2. U obitelji smo imali atmosferu punu ljubavi.
  3. Uzimajući sve u obzir, imao sam sretno djetinjstvo.
  4. Odnosi u mojoj obitelji bili su zbunjujući, nedosljedni i nepredvidljivi.

 

  • Negativan utjecaj obitelji iz koje potječe (3 stavke, a = 0,74)

 

Od ispitanika je zatražena procjena sadašnjeg utjecaja njihovih doživljaja obitelji iz koje potječu odgovorima na tri izjave, pri čemu su kategorije odgovora bile u rasponu od „izrazito se ne slažem“ (1) do „izrazito se slažem“ (5):

  1. Neke pojedinosti iz mog doživljaja obitelji i dalje mi predstavljaju problem ili mi se teško s njima pomiriti.
  2. Neke pojedinosti iz mog doživljaja obitelji negativno utječu na moju sposobnost stvaranja bliskih odnosa.
  3. Pomirio sam se sa svim negativnostima koje su mi se dogodile u obitelji u kojoj sam odrastao.

 

  • Impulzivnost (4 stavke, a = 0,76)

 

Od ispitanika je zatraženo da odgovore na četiri izjave o odlučivanju, posebno u vezi s preuzimanjem rizika i novim iskustvima. Kategorije odgovora bile su u rasponu od 1 (nikad ili rijetko) do 4 (uglavnom ili uvijek):

  1. Pri donošenju odluke oslanjam se na intuiciju i ne razmišljam puno o posljedicama svake ponuđene mogućnosti.
  2. Volim nova i uzbudljiva iskustva, čak i ako moram kršiti pravila.
  3. Impulzivna sam osoba.
  4. Volim preuzimati rizike.

 

  • Bliskost s biološkom majkom i ocem (6 stavki, a = 0,89 i 0,92)

 

Od ispitanika je tražena procjena njihove sadašnje veze s do četiri roditeljske figure – s kojima su po svojoj izjavi živjeli najmanje 3 godine u dobi od 0 do 18 godina – navođenjem učestalosti šest interakcija između roditelja i djeteta. Za svaku roditeljsku figuru tih je šest stavki kodirano i sažeto u indeks bliskosti s roditeljem. Iz ovih sam izveo indekse bliskosti s biološkom majkom i biološkim ocem ispitanika. Kategorije odgovora bile su u rasponu od nikad (1) do uvijek (5):

  1. Koliko često otvoreno razgovarate s roditeljem o temama koje su Vam važne?
  2. Koliko često Vas roditelj zaista sluša kad želite razgovarati?
  3. Koliko Vam često roditelj izričito iskazuje prisnost ili ljubav?
  4. Bi li Vam roditelj pomogao kad biste imali neki problem?
  5. Kad biste trebali novac, biste li ga tražili od roditelja?
  6. Koliko često Vašeg roditelja zanima ono što radite?

 

  • Prilog (oslanjanje, 6 stavki, a = 0,80; tjeskoba, 6 stavki, a = 0,82)

 

Za par mjerila privrženosti, od ispitanika je tražena ocjena njihovog općeg osjećaja o ljubavnim vezama u prošlosti i sadašnjosti, u odgovorima na 12 pitanja. Kategorije odgovora bile su u rasponu od „nije nimalo svojstveno za mene“ (1) do „vrlo je svojstveno za mene“ (5). Stavke 1-6 su kodirane i sažete u ljestvicu „oslanjanja“, pri čemu su više ocjene ukazivale na lakše oslanjanje na druge. Stavke 7–12 su kodirane i sažete u ljestvicu tjeskobe, pri čemu su više ocjene ukazivale na veću tjeskobu u bliskim odnosima, u skladu s izvornom ljestvicom privrženosti kod odraslih (eng. Adult Attachment Scale) koju su izradili Collins i Read (1990.).  Primijenjena mjerila su:

  1. Teško si dopuštam oslanjanje na druge.
  2. Lako mi je osloniti se na druge.
  3. Smatram da ljudi nikad nisu uz tebe kad ih trebaš.
  4. Znam da će ljudi biti uz mene kad ih trebam.
  5. Teško mi je potpuno vjerovati drugima.
  6. Nisam siguran mogu li se uvijek pouzdati da će drugi biti uz mene kad ih trebam.
  7. Ne brinem da ću biti napušten.
  8. U vezama se često brinem da me partner ne voli.
  9. Smatram da drugi neskloni približiti mi se koliko bih htio.
  10. U vezama se često brinem da moj partner neće htjeti ostati sa mnom.
  11. Želim se potpuno sjediniti s drugom osobom.
  12. Moja želja za sjedinjenjem ponekad otjera ljude.

 

Literatura

 

Anderssen, Norman, Amlie, Christine,  Erling, Ytteroy A.,  2002.  Outcomes for children with lesbian or gay parents. A review of studies from 1978 to 2000.

Scandinavian Journal of Psychology 43 (4), 335–351.

Balsam, Kimberly F., Beauchaine, Theodore P., Rothblum, Esther D., Solomon, Sondra E., 2008. Three-year follow-up of same-sex couples who had civil unions in Vermont, same-sex couples not in civil unions, and heterosexual married couples. Developmental Psychology 44, 102–116.

Baumle, Amanda K., Compton, D’Lane R., Poston Jr., Dudley L., 2009. Same-Sex Partners: The Demography of Sexual Orientation. SUNY Press, Albany, NY. Berg, Sven, 1988. Snowball sampling. In: Kotz, Samuel, Johnson, Norman L. (Eds.), Encyclopedia of Statistical Sciences, vol. 8. Wiley-Interscience, New York. Biblarz, Timothy J., Raftery, Adrian E., 1999. Family structure, educational attainment, and socioeconomic success: rethinking the ‘pathology of matriarchy’.

American Journal of Sociology 105,  321–365.

Biblarz, Timothy J., Stacey, Judith, 2010. How does the gender of parents matter? Journal of Marriage and Family 72 (1),  3–22.

Bos, Henny M.W., Sandfort, Theo G.M., 2010. Children’s gender identity in lesbian and heterosexual two-parent families. Sex Roles 62, 114–126.

Bos, Henny M.W., van Balen, Frank, van den Boom, Dymphna C., 2007. Child adjustment and parenting in planned lesbian parent families. American Journal of  Orthopsychiatry  77,  38–48.

Brewaeys, Anne, Ponjaert, Ingrid, Van Hall, Eylard V., Golombok, Susan, 1997. Donor insemination: child development and family functioning in lesbian mother  families.  Human  Reproduction  12,  1349–1359.

Brown, Susan L., 2004. Family structure and child well-being: the significance of parental cohabitation. Journal of Marriage and Family 66 (2), 351–367. Busby, Dean M., Holman, Thomas B., Taniguchi, Narumi, 2001. RELATE: relationship evaluation of the individual, family, cultural, and couple contexts.

Family Relations 50, 308–316.

Collins, Nancy L., Read, Stephen J., 1990. Adult attachment, working models, and relationship quality in dating couples. Journal of Personality and Social Psychology  58, 644–663.

Crowl, Alicia L., Ahn, Soyeon, Baker, Jean, 2008. A meta-analysis of developmental outcomes for children of same-sex and heterosexual parents. Journal of GLBT Family Sciences 4 (3),  385–407.

Finer, Lawrence B., Henshaw, Stanley K., 2006. Disparities in rates of unintended pregnancy in the United States, 1994 and 2001. Perspectives on Sexual and Reproductive Health 38, 90–96.

Fulcher, Megan, Sutfin, Erin L., Patterson, Charlotte J., 2008. Individual differences in gender development: associations with parental sexual orientation, attitudes, and division of labor. Sex Roles 57,  330–341.

Gartrell, Nanette K., Bos, Henny M.W., 2010. US national longitudinal lesbian family study: psychological adjustment of 17-year-old adolescents. Pediatrics 126  (1),  1–11.

Gartrell, Nanette K., Bos, Henny M.W., Goldberg, Naomi G., 2011a. Adolescents of the U.S. national longitudinal lesbian family study: sexual orientation,  sexual behavior, and sexual risk exposure. Archives of Sexual Behavior 40, 1199–1209.

Gartrell, Nanette K., Bos, Henny M.W., Goldberg, Naomi G., 2011b. New trends in same-sex sexual contact for American adolescents? Archives of Sexual Behavior.    http://dx.doi.org/10.1007/s10508-011-9883-5.

Gates, Gary J., 2011. Family formation and raising children among same-sex couples. NCFR Report 56 (4), F1–F3. Gates, Gary J., Ost, Jason, 2004. The Gay and Lesbian Atlas. The Urban Institute Press, Washington, DC.

Goldberg, Abbie E., 2010. Lesbian and Gay parents and Their Children: Research on the Family Life Cycle. APA Books, Washington, DC.

Golombok, Susan, Perry, Beth, Burston, Amanda, Murray, Clare, Mooney-Somers, Julie, Stevens, Madeleine, Golding, Jean, 2003. Children with lesbian parents: a community study. Developmental Psychology 39, 20–33.

Golombok, Susan., Tasker, Fiona., Murray, Clare., 1997. Children raised in fatherless families from infancy: family relationships and the socioemotional development of children of lesbian and single heterosexual mothers. Journal of Child Psychology and Psychiatry 38, 783–792.

Hatzenbuehler, Mark L., Keyes, Katherine M., Hasin, Deborah S., 2009. State-level policies and psychiatric morbidity in lesbian,  gay,  and  bisexual populations.  American  Journal  of  Public  Health  99  (12), 2275–2281.

Herbenick, Debby, Reece, Michael, Schick, Vanessa, Sanders, Stephanie A., Dodge, Brian, Fortenberry, J.Dennis, 2010. Sexual behavior in the United States: results from a national probability sample of men and women ages 14–94. Journal of Sexual Medicine 7 (Suppl. 5), 255–265.

Huffington Post: Healthy Living, 2011. Child Abuse Rate at Zero Percent in Lesbian Households, New Report Finds. The Huffington Post. <http:// www.huffingtonpost.com/2010/11/10/lesbians-child-abuse-0-percent_n_781624.html> (accessed 01.13.12).

Times Research Reporting, 2012. Interactive: Gay Marriage Chronology. Los Angeles Times. <http://www.latimes.com/news/local/la-gmtimeline- fl,0,5345296.htmlstory>    (accessed   01.03.12).

MacCallum, Fiona, Golombok, Susan, 2004. Children raised in fatherless families from infancy: a follow-up of children of lesbian and single heterosexual mothers at early adolescence. Journal of Psychology and Psychiatry 45,  1407–1419.

Manning, Wendy D., Smock, Pamela J., Majumdar, Debarun, 2004. The relative stability of cohabiting and marital unions for children. Population Research  and  Policy  Review  23, 135–159.

McLanahan, Sara, Sandefur, Gary, 1994. Growing Up with a Single Parent: What Hurts, What Helps. Harvard University Press, Cambridge.

Miller, Brent C., Fan, Xitao, Christensen, Matthew, Grotevant, Harold, van Dulmen, Manfred, 2000. Comparisons of adopted and nonadopted adolescents in a large, nationally representative sample. Child Development 71 (5),   1458–1473.

Moore, Kristin Anderson, Jekielek, Susan M., Emig, Carol, 2002. Marriage from a Child’s Perspective: How Does Family Structure Affect Children, and What Can We Do About It? Child Trends Research Brief, Child Trends, Washington,   DC.

Movement Advancement Project, Family Equality Council and Center for American Progress, 2011. All Children Matter: How Legal and Social Inequalities Hurt LGBT Families, Full Report.

National Center for Family and Marriage Research, 2010. Same-Sex Couple Households in the US, 2009. Family Profiles, FP-10-08.

Nock, Steven L., 2001. Affidavit of Steven Nock. Halpern et al. v. Canada and MCCT v. Canada. ON S.C.D.C. <http://marriagelaw.cua.edu/Law/cases/Canada/ ontario/halpern/aff_nock.pdf>  (accessed 12.20.11).

Patterson, Charlotte J., 1997. Children of lesbian and gay parents. In: Ollendick, Thomas H., Prinz, Ronald J. (Eds.), Advances in Clinical Child Psychology,  vol.

  1. Plenum, New York.

Patterson, Charlotte J., 2000. Family relationships of lesbians and gay men. Journal of Marriage and the Family 62, 1052–1069. Patterson, Charlotte J., 2006. Children of lesbian and gay parents. Current Directions in Psychological Science 15 (5),   241–244.

Perrin, Ellen C., Committee on Psychosocial Aspects of Child and Family Health, 2002. Technical report: coparent or second-parent adoption by same-sex partners.  Pediatrics  109, 341–344.

Redding, Richard R., 2008. It’s really about sex: same-sex marriage, lesbigay parenting, and the psychology of disgust. Duke Journal of Gender Law and Policy 16,   127–193.

Resnick, Michael D., Bearman, Peter S., Blum, Robert W., Bauman, Karl E., Harris, Kathleen M., Jones, Jo, Tabor, Joyce, Beuhring, Trish, Sieving, Renee E., Shew, Marcia, Ireland, Marjorie, Bearinger, Linda H., Udry, J.R., 1997. Protecting adolescents from harm: findings from the national longitudinal study on adolescent  health.  Journal  of  the  American  Medical  Association  278  (10), 823–832.

Rosenfeld, Michael, 2007. The Age of Independence: Interracial Unions, Same-Sex Unions and the Changing American Family. Harvard University Press, Cambridge, MA.

Rosenfeld, Michael J., 2010. Nontraditional families and childhood progress through school. Demography 47, 755–775.

Rostosky, Sharon Scales, Riggle, Ellen D.B., Horne, Sharon G., Miller, Angela D., 2009. Marriage amendments and psychological distress in lesbian, gay, and bisexual  (LGB)  adults.  Journal  of  Counseling  Psychology 56 (1), 56–66.

Sirota, Theodora, 2009. Adult attachment style dimensions in women who have gay or bisexual fathers. Archives of Psychiatric Nursing 23 (4), 289–297. Snijders, Tom A.B., 1992. Estimation on the basis of snowball samples: how to weight? Bulletin de Méthodologie Sociologique 36, 59–70.

Stacey, Judith, Biblarz, Timothy J., 2001a. (How) does the sexual orientation of parents matter? American Sociological Review 66   (2), 159–183.

Stacey, Judith, Biblarz, Timothy, 2001b. Affidavit of Judith Stacey and Timothy Biblarz. Halpern et al. v. Canada and MCCT v. Canada. ON S.C.D.C. <http:// www.samesexmarriage.ca/docs/stacey_biblarz.pdf>   (accessed  12.20.11).

Tasker, Fiona, 2005. Lesbian mothers, gay fathers, and their children: a review. Developmental and Behavioral Pediatrics 26 (3),   224–240.

Tasker, Fiona, 2010. Same-sex parenting and child development: reviewing the contribution of parental gender. Journal of Marriage and Family 72, 35–40. Tasker, Fiona L., Golombok, Susan, 1997. Growing Up in a Lesbian Family. Guilford, New York.

Vanfraussen, Katrien, Ponjaert-Kristoffersen, Ingrid, Brewaeys, Anne, 2003. Family functioning in lesbian families created by donor insemination. American Journal of Orthopsychiatry 73 (1),  78–90.

Veldorale-Brogan, Amanda, Cooley, Morgan, 2011. Child outcomes for children with LGBT parents. NCFR Report 56 (4), F15–F16.

Wainright, Jennifer L., Patterson, Charlotte J., 2006. Delinquency, victimization, and substance use among adolescents with female same-sex parents. Journal of Family Psychology 20 (3),  526–530.

Wainright, Jennifer L., Russell, Stephen T., Patterson, Charlotte J., 2004. Psychosocial adjustment, school outcomes, and romantic relationships of adolescents with same-sex parents. Child Development 75 (6),   1886–1898.